Zaštita arhivskog gradiva subjekata nad kojima je proveden stečajni postupak
Indeks članka
- Zaštita arhivskog gradiva subjekata nad kojima je proveden stečajni postupak
- Stečajni postupak (općenito)
- Arhivsko i registraturno gradivo
- Privatno arhivsko gradivo
- Arhivska služba
- Čuvanje stečajnih spisa
- Likvidacija
- Zaključak
O autoru
Ante Galić postao je sudac Trgovačkog suda u Zagrebu 1999.g. Do sada je radio na parničnim i stečajnim predmetima. Bio je zamjenik predsjednika parničnog odjela, a sada je zamjenik predsjednika suda i predsjednik stečajnog odjela. Objavio je više radova na temu stečaja, te predaje na stručnim seminarima i na radionicama Trgovačkog suda i Pravosudne akademije.
Začetke pravila stečajnog postupka poznavalo je i Rimsko pravo. Oko 111. p.n.e. stečajni se postupak provodio protiv fizičkih osoba koje su bile pravomoćno osuđene, priznale tužbeni zahtjev ili bile u bijegu odnosno izbjeglištvu. Na zahtjev nekog od vjerovnika pretor bi dozvolio uzimanje na čuvanje cjelokupne imovine dužnika. Zatim bi se proglasom pozvali i ostali vjerovnici radi prijave svojih tražbina. Sigurno je da se već tada pojavio problem čuvanja isprava nastalih tijekom postupka.
Uz sav napredak tehnologije koja omogućava minimiziranje zapisa o ispravama i danas se pojavljuje problem sređivanja i trajne pohrane određenih isprava koji nastaju tijekom djelovanja poslovnih subjekata, odnosno u postupku njihova prestanka. Nakon prestanka subjekta postoji krug osoba koje su s tim subjektom bile u različitim vrstama pravnih odnosa, zbog čega te isprave imaju važnost i za druge pravne subjekte. Neke od takvih isprava značajne su određeno vrijeme, a neke pak imaju trajno značenje.
Potreba za cjelovitom obradom ove teme ukazala se uslijed neujednačenog postupanja u praksi prilikom odabira, pohrane i čuvanja arhivskog gradiva po zaključenju stečajnih postupaka.