Trgovački sud u Zagrebu

Pokretanje stečajnog postupka i prethodni postupak

autor: Nevenka Marković

Indeks članka

  1. Utjecaj otvaranja stečajnog postupka na upisnike sudskog registra i zemljišnih knjiga
  2. Javni registri u republici hrvatskoj
  3. Tijela stečajnog postupka
  4. Pokretanje stečajnog postupka i prethodni postupak
  5. Otvaranje stečajnog postupka i pravne posljedice otvaranja stečajnog postupka
  6. Upravljanje stečajnom masom i unovčenje imovine stečajnog dužnika
  7. Zaključenje stečajnog postupka i nastavak stečajnog postupka
  8. Stečajni plan
  9. Osobna uprava
  10. Međunarodni stečaj
  11. Zaključak

O autoru

Nevenka Marković je sudac Trgovačkog suda u Zagrebu od 1996.g do 2011.g.

Autor je brojnih članaka iz područja stečajnog, ovršnog i registarskog prava, te prava društava. Predavač je na Pravosudnoj akademiji i na stručnim seminarima. Član je radne grupe Ministarstva pravosuđa za izradu promjena Stečajnog zakona, Zakona o trgovačkim društvima i Zakona o sudskog registru.

Stečajni postupak pokreće se prijedlogom za otvaranje stečajnog postupka koji pokreće vjerovnik ili sam dužnik. U prethodnom postupku stečajni sudac najprije ispituje valjanost prijedloga za otvaranje stečajnog postupka utvrđujući da li je ovlaštena osoba podnijela prijedlog, da li je valjano označen dužnik nad kojim se traži otvaranje stečajnog postupka, da li je učinjeno vjerojatnim postojanje tražbine i kojeg od stečajnih razloga.
Ako je prijedlog dopušten, stečajni sudac ima obvezu pozvati predlagatelja koji nije oslobođen plaćanja predujma za pokriće troškova prethodnog postupka, platiti predujam u roku od 15 dana kao i platiti dodatnu pristojbu od 10.000,00 kn.
Međutim i u ovom dijelu postupka stečajni sudac na prijedlog vjerovnika može imenovati privremenog stečajnog upravitelja radi zaštite imovine stečajnog dužnika koja bi radnjama zastupnika dužnika mogla biti umanjena. Ako to stečajni sudac učini odmah nakon što utvrdi da je prijedlog dopušten, ali nije uplaćen predujam za pokriće troškova prethodnog postupka i dodatna pristojba, stečajni sudac bi bio u situaciji odbaciti prijedlog ako vjerovnik ne uplati predujam i dodatnu pristojbu u roku koji mu je kasnije određen. Posljedica odbačaja prijedloga po čl. 41.st.1 SZ bi bila i ukidanje odluke o imenovanju privremenog stečajnog upravitelja, što bi valjalo izbjegavati.
Po utvrđenju dopuštenosti prijedloga za otvaranje stečajnog postupka i uplate dužnog predujma i dodatne pristojbe, stečajni sudac donosi rješenje o pokretanju prethodnog postupka na koje rješenje nije dopuštena posebna žalba.
U prethodnom postupku se ispituju uvjeti za otvaranje stečajnog postupka na dvama ročištima koja su određena zakonom ( ročište radi izjašnjenja o prijedlogu za otvaranje stečajnog postupka i ročište radi rasprave o uvjetima za otvaranje stečajnog postupka.)
Samo u prethodnom postupku stečajni sudac može odrediti mjere osiguranja i privremene mjere koje ostaju na snazi do donošenja odluke o otvaranju stečajnog postupka ili odbijanju prijedloga za otvaranje stečajnog postupka. Razlog zašto se ove mjere donose samo u prethodnom postupku, leži u zakonskoj odredbi koja određuje da tek otvaranjem stečajnog postupka nastupaju pravne posljedice otvaranja stečajnog postupka, pa time i prestanak rada tijela dužnika koje je dužnik prava osoba imao do otvaranja stečajnog postupka odnosno prestaju prava dužnika pojedinca na upravljanje i raspolaganje imovinom koja ulazi u stečajnu masu.
Tijela odnosno organi pravne osobe upisani u sudski registar i dalje postoje i upisani su u sudski registar, te imaju ovlasti koje su im određene posebnim zakonom i aktom o osnivanju.
Zakon o trgovačkim društvima određuje da uprava društva vodi poslove društva na vlastitu odgovornost što znači da je samostalna u vođenju poslova i nije vezana odlukama drugih organa društva ( nadzornog odbora i skupštine društva). Ograničenja uprave u vođenju društva ne upisuju se u sudski registar, niti se mogu donositi.
U prethodnom postupku u stečaju, uprava i dalje vodi poslove pravne osobe i zastupa pravnu osobu, pa je dana ovlast stečajnom sucu, na zahtjev predlagatelja ili po službenoj dužnosti, ograničiti rad uprave pravne osobe donošenjem mjera osiguranja.
Mjere osiguranja, kojima se štiti imovina dužnika iz koje se namiruju prisilnim putem svi vjerovnici dužnika kako bi se spriječilo da do donošenja odluke o prijedlogu za otvaranje stečajnog postupka ne nastupe takve promjene imovinskog položaja dužnika koje bi za vjerovnike mogle biti nepovoljne, su osobito:

  • postavljanje privremenog stečajnog upravitelja,
  • zabrana raspolaganja imovinom dužnika ili određenje da dužnik može raspolagati svojom imovinom samo uz prethodnu suglasnost stečajnog suca ili privremenog stečajnog upravitelja,
  • zabrana ili privremena odgoda određivanja odnosno provedbe prisilne ovrhe ili osiguranja protiv dužnika
  • zabrana isplate s računa dužnika.

Protiv dužnika pojedinca, protiv osoba koje i inače odgovaraju za obveze dužnika te
protiv dužnikovih dužnika, stečajni sudac može odrediti privremene mjere osiguranja
predviđene pravilima ovrhe.
Samo neke od ovih mjera osiguranja imaju učinak i na upisnike odnosno registre pa i sudski registar i zemljišne knjige. Mjera zabrane ili privremene odgode određivanja odnosno provedbe prisilne ovrhe i osiguranja i mjera zabrane isplate s računa dužnika, se javno ne objavljuje niti se dostavlja u registre, već se dostavlja u sudske i upravne predmete koji se vode protiv dužnika odnosno dostavlja se pravnoj osobi koja vodi račune dužnika.
Međutim mjera imenovanja privremenog stečajnog upravitelja i mjera zabrane raspolaganja imovinom, javno se objavljuje i dostavlja se u odgovarajuće upisnike odnosno registre.

Upisi u sudski registar

Prijedlog za otvaranje stečajnog postupka ne upisuje se u sudski registar niti se u sudski registar upisuje rješenje o pokretanju prethodnog postupka iz razloga što još nisu nastupile pravne posljedice otvaranja stečajnog postupka. Rješenje o pokretanju prethodnog postupka se isto tako ne objavljuje u Narodnim novinama.
Stoga, sudski registar u ovo dijelu stečajnog postupka, po službenoj dužnosti ne briše podatke o članovima uprave, nadzornog odbora, prokuristu odnosno upravnog odbora i izvršnih direktora ili drugih organa uprave dužnika upisane u sudski registar.
Stečajni sudac u sudski registar samo dostavlja rješenje kojim su određene mjere osiguranja i to: imenovanje privremenog stečajnog upravitelja i zabrana raspolaganja imovinom dužnika temeljem čl. 46 st.1.i 2. SZ.
Stečajni sudac može odrediti samo mjeru imenovanja privremenog stečajnog upravitelja bez određivanja i mjere ograničenja raspolaganja imovinom dužnika od strane postojeće uprave dužnika. U tom slučaju bi registar uz postojeće članove uprave dužnika samo upisao i privremenog stečajnog upravitelja. Time bi svatko od članova uprave i privremeni stečajni upravitelj bili ovlašteni raspolagati imovinom društva onako kako je određeno u temeljnom aktu društva.
Stečajni zakon u čl. 46. st.1. određuje da se ograničava rad uprave dužnika samo onda kada se uz mjeru osiguranja imenovanjem privremenog stečajnog upravitelja odredi i zabrana raspolaganja imovinom dužnika. Ako se odredi mjera zabrane raspolaganja imovinom dužnika bez određivanja mjere osiguranja imenovanjem privremenog stečajnog upravitelja, dužniku odnosno upravi dužnika zabranjeno je svako raspolaganje imovinom. Ako se odredi i mjera osiguranja imenovanjem privremenog stečajnog upravitelja i mjera osiguranja zabrane raspolaganja imovinom dužnika samo uz prethodnu suglasnost stečajnog suca ( ako nije imenovan privremeni stečajni upravitelja ) ili uz prethodnu suglasnost privremenog stečajnog upravitelja, onda uprava društva može upravljati i raspolagati imovinom društva, ali samo uz navedene prethodne suglasnosti.
Zabrana raspolaganja imovinom dužnika kao ograničenje rada uprave dužnika mora se upisati u sudski registar onako kako je određeno rješenjem stečajnog suca, tako da će se upisati privremeni stečajni upravitelj i navesti ograničenja raspolaganja imovinom dužnika zastupniku dužnika pravne osobe odnosno dužniku pojedinca ( trgovcu pojedincu) u cijelosti, odnosno raspolaganje imovinom dužnika uz prethodnu suglasnost privremenog stečajnog upravitelja ili stečajnog suca.
Ako se prijedlog za otvaranje stečajnog postupka rješenjem odbije, odbaci ili se rješenjem ukinu mjere osiguranja zbog otvaranja stečajnog postupka, stečajni sudac mora navedena rješenja dostaviti sudskom registru u kojem su upisane i objavljene mjere osiguranja, da bi sudski registar mogao po službenoj dužnosti brisati podatke o privremenom stečajnom upravitelju i zabrani raspolaganja imovinom dužnika.

Upisi u zemljišne knjige

Od svih mjera osiguranja navedenih u članku 44. SZ, samo se mjera raspolaganja imovinom dužnika dostavlja u zemljišne knjige, jer se radi o ograničenju raspolaganja nekretninama dužnika koje su upisane u zemljišne knjige.
Stečajni zakon određuje da se u zemljišne knjige vrši upis ograničenja raspolaganja imovinom dužnika temeljem rješenja stečajnog suca u prethodnom postupku. Zemljišnoknjižni sud bi bio dužan i prije otvaranja stečajnog postupka, upisati ovu mjeru osiguranja i pri tome postupiti kao s upisom rješenja o otvaranju stečajnog postupka. Tim upisom u zemljišne knjige, koji je upis deklaratornog karaktera, se javno objavljuje da je zastupnicima dužnika i prije otvaranja stečajnog postupka zabranjeno raspolagati nekretninama dužnika koje raspolaganje bi dovelo do promjena u zemljišnim knjigama. Zemljišnoknjižni sud ne bi smio, nakon donošenja i dostave rješenja stečajnog suca o zabrani raspolaganja imovinom dužnika, dopustiti i provesti upise u zemljišne knjige na temelju raspoložbe zastupnika dužnika koji su i dalje upisani u sudski registar.
Kako se radi o mjerama osiguranja koje mogu prestati tijekom prethodnog postupka na način kako je to navedeno u poglavlju o sudskom registru, stečajni sudac bi rješenje o odbačaju prijedloga, odbijanju prijedloga, obustavi stečajnog postupka ili ukidanju mjere osiguranja, trebao dostaviti zemljišnoknjižnom sudu. Ako se mjera osiguranja ukida zbog odbačaja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka, odbijanja prijedloga ili obustave stečajnog postupka, zemljišnoknjižni sud će brisati upis i time uspostaviti prijašnje knjižno stanje po kojem dužnik može slobodno raspolagati nekretninom. Ako se mjera osiguranja ukida jer je otvoren stečajni postupak, onda bi se u zemljišnoj knjizi brisao upis mjere ograničenja raspolaganja i upisalo rješenje o otvaranju stečajnog postupka.
Postavlja se pitanje treba li stečajni sudac donijeti posebno rješenje o brisanju upisa mjera osiguranja ili zemljišnoknjižni sud brisanje upisa vrši po službenoj dužnosti po načelu obveznosti i zakonitosti. SZ u odredbi čl. 48. SZ određuje da se rješenje o ukidanju mjera osiguranja objavljuje i dostavlja na isti način na koji je dostavljeno i objavljeno rješenje o određivanju tih mjera. To bi značilo da bi i upis brisanja mjera osiguranja jer su rješenjem suda ukinute, trebalo provesti na isti način na koji se postupa s brisanjem upisa rješenja o otvaranju stečajnog postupka.

Kontakt

Ulaz Petrinjska 8
HR-10000 Zagreb

Službena adresa Amruševa 2/II.
HR-10000 Zagreb

tel: 01/4897-222
fax: 01/4920-871

Registar Suda
tel: 01/4863-444

Glasnogovornik suda

mr. sc. Maja Josipović

Službenik za informiranje

Tihana Božićević
Ana Vuković

Kućni red

Radno vrijeme:

Radnim danom od 7,30 do 15,30 sati.

Sud ne radi vikendom i blagdanom.

Sudski registar
Primanje stranaka od 8.00 do 12.00 sati
Telefonski upiti od 13.00 do 14.00 sati

Ovršna, stečajna i parnična pisarnica
Primanje stranaka od 8.00 do 15.00 sati
Telefonski upiti od 13.00 do 14.00 sati

Prijemna pisarnica
Primanje stranaka od 8.00 do 15.30 sati

Trgovački sud u Zagrebu Stalna služba u Karlovcu

Trg hrvatskih branitelja 1/III
47000 Karlovac

tel. 047 606-149
fax. 047 415-303

Registarski odjel
Telefonski upiti od 13.00 do 14.00 sati

tel. 047 606-154
fax. 047 415-148

Uredovno vrijeme Stečajnog odjela

  • Uredovno vrijeme stečajne pisarnice je svakim radnim danom od 8,00 do 15,00 sati.
  • Uvidi u spise i primanje stranaka od strane sudaca obavlja se PONEDJELJKOM od 9,00 do 11,30 sati