Trgovački sud u Zagrebu

Djelokrug Suda / Stečaj / Stručni članci / Utjecaj otvaranja stečajnog postupka na upisnike sudskog registra i zemljišnih knjiga

Utjecaj otvaranja stečajnog postupka na upisnike sudskog registra i zemljišnih knjiga

autor: Nevenka Marković

Indeks članka

  1. Utjecaj otvaranja stečajnog postupka na upisnike sudskog registra i zemljišnih knjiga
  2. Javni registri u republici hrvatskoj
  3. Tijela stečajnog postupka
  4. Pokretanje stečajnog postupka i prethodni postupak
  5. Otvaranje stečajnog postupka i pravne posljedice otvaranja stečajnog postupka
  6. Upravljanje stečajnom masom i unovčenje imovine stečajnog dužnika
  7. Zaključenje stečajnog postupka i nastavak stečajnog postupka
  8. Stečajni plan
  9. Osobna uprava
  10. Međunarodni stečaj
  11. Zaključak

O autoru

Nevenka Marković je sudac Trgovačkog suda u Zagrebu od 1996.g do 2011.g.

Autor je brojnih članaka iz područja stečajnog, ovršnog i registarskog prava, te prava društava. Predavač je na Pravosudnoj akademiji i na stručnim seminarima. Član je radne grupe Ministarstva pravosuđa za izradu promjena Stečajnog zakona, Zakona o trgovačkim društvima i Zakona o sudskog registru.

Pravna reforma hrvatskog stečajnog prava započela je s donošenjem Stečajnog zakona i njegovim stupanjem na snagu 1. siječnja 1997. g. Stečajni zakon je do današnjih dana doživio četiri promjene koje promjene su se odrazile i na učinke otvaranja stečajnog postupka i na druge postupke koji se vode pri sudovima i drugim tijelima.

Naše stečajno pravo je skup pravnih pravila i normi kojima se uređuju kako procesnopravni odnosi tako i materijalnopravni odnosi koji nastaju u vezi s provođenjem stečajnog postupka. Provođenje stečajnog postupka povjereno je trgovačkim sudovima prema mjestu sjedišta pravne osobe odnosno sjedišta dužnika pojedinca.
Stečajni postupak je posebna vrsta izvanparničnog postupka u kojem se tražbine svih vjerovnika ostvaruju razmjerno prisilnim putem, za razliku od odvojenog i potpunog namirenja vjerovnika iz dužnikove imovine u ovršnom postupku.
Stečaj se može provesti u pravilu nad svakom pravnom osobom te nad imovinom dužnika pojedinca ( obrtnika ili trgovca pojedinca ). Stečajni zakon poznaje i izuzetke pa se tako stečajni postupak ne može provesti nad Republikom Hrvatskom, fondovima koji se financiraju iz proračuna Republike Hrvatske, mirovinskim i invalidskim fondovima djelatnika, samostalnih gospodarstvenika i individualnih poljoprivrednika, Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje, te jedinicama lokalne uprave i samouprave. Za provođenje stečaja nad pravnom osobom čija je osnovna djelatnost proizvodnja predmeta naoružanja i vojne opreme odnosno pružanja usluga Hrvatskoj vojsci, potrebna je prethodna suglasnost Ministarstva obrane.
Trgovački sudovi vode sudske registre u koje se upisuju podaci za pravne osobe određeni posebnim zakonima, pa se posljedice otvaranja stečajnog postupka odražavaju i na postupke promjena podataka u sudskom registru, o čemu ćemo govoriti u nastavku ovog članka.
Stečajni postupak se provodi radi namirenja vjerovnika stečajnog dužnika iz imovine dužnika koju je on imao u trenutku otvaranja stečajnog postupka ili koju stekne tijekom stečajnog postupka, pa i nakon zaključenja stečajnog postupka. Od postojanja imovine dužnika koja se može unovčiti pa time i namiriti vjerovnici u stečajnom postupku, zavisi da li će se stečaj uopće provoditi, te do kada i pod kojim uvjetima će se provoditi. Stečajni postupak će se otvoriti i odmah zaključiti, ako dužnik nema imovine niti za namirenje troškova prethodnog postupka, osim ako se ne predujmi dostatan iznos za pokriće troškova prethodnog i otvorenog stečajnog postupka. Stečajni postupak će se obustaviti i zaključiti ako dužnik ima imovine za djelomično ili u cijelosti namirenje troškova stečajnog postupka, osim ako vjerovnici ne uplate dostatna sredstva za daljnje provođenje stečajnog postupka. Stečajni postupak će se obustaviti i zaključiti nakon prijave nedostatnosti stečajne mase od strane stečajnog upravitelja, ako dužnik ima imovine za namirenje troškova stečajnog postupka, ali ne i za namirenje ostalih obveza stečajne mase.
U zadnjih desetak godina, statistički podaci pokazuju da tek 20 % do 25% stečajnih dužnika ima imovine unovčenjem koje se mogu namiriti vjerovnici. U tom slučaju odluke koje donosi stečajni sud uvjetuju promjene u zemljišnim knjigama koje vode upise stvarnih prava na nekretnina, o čemu ćemo govoriti u nastavku ovog članka.

Kontakt:

Ulaz Petrinjska 8
HR-10000 Zagreb

Službena adresa Amruševa 2/II.
HR-10000 Zagreb

tel: 01/4897-222
fax: 01/4920-871

Registar Suda
tel: 01/4863-444

Glasnogovornik suda

Bernardica Novak Šarac

Radno vrijeme:

Radnim danom od 7,30 do 15,30 sati.

Sud ne radi vikendom i blagdanom.

Sudski registar
Primanje stranaka od 8.00 do 12.00 sati
Telefonski upiti od 13.00 do 14.00 sati

Ovršna, stečajna i parnična pisarnica
Primanje stranaka od 8.00 do 15.00 sati
Telefonski upiti od 13.00 do 14.00 sati

Prijemna pisarnica
Primanje stranaka od 8.00 do 15.30 sati

Trgovački sud u Zagrebu Stalna služba u Karlovcu

Trg hrvatskih branitelja 1/III
47000 Karlovac

tel. 047 606-149
fax. 047 415-303

Trgovački sud u Zagrebu Stalna služba u Sisku

Ferde Hefelea b.b.
44000 Sisak

tel. 044 571-780
fax. 044 571-783

Uredovno vrijeme Stečajnog odjela

  • Uredovno vrijeme stečajne pisarnice je svakim radnim danom od 8,00 do 15,00 sati.
  • Uvidi u spise i primanje stranaka od strane sudaca obavlja se PONEDJELJKOM od 9,00 do 11,30 sati