Stečajni pojmovi

SZ za razliku od nekih drugih zakona, od samog njegovog donošenja do danas nema odredbi koje bi pojasnile pojmove koji se pojavljuju u stečajnom postupku, a koji se prema svojoj specifičnosti ne mogu uspoređivati s bilo kojim drugim pojmovima u izvanparničnom postupku, pa ćemo stoga pokušati navesti i definirati pojmove koji su vezani za osobe koje sudjeluju u stečajnom postupku pa time vezane i za vjerovnike i njihova prava i obveze tijekom provođenja stečajnog postupka.
Osnovni i bitni pojmovi su: sudionici, predlagatelj, dužnik, vjerovnik, izlučni vjerovnik, razlučni vjerovnik, vjerovnik stečajne mase, stečajni vjerovnik, članovi dužnika pravne osobe. Utvrđivanje pojmova je potrebno radi stjecanja uvida kako se cilj stečajnog postupka ostvaruje prema svakom od sudionika postupka. Zavisno od sudionikovog statusa te položaja utvrđenog u stečajnom postupku, zavisi i način te redoslijed kada se i kako namiruje u stečajnom postupku.
„Sudionici“su općenito rečeno: a) osoba koja je pokrenula postupak, b) osobe o čijim se pravima ili pravnim interesima odlučuje u postupku, te c) zakonom ovlašteno tijelo. Točnim određivanjem, putem odredaba SZ, tko može biti sudionik u stečajnom postupku izbjegla bi se mogućnost da se odlučuje o pravima i pravnim interesima osoba koje ne mogu sudjelovati u postupku i omogućilo bi tim osobama poduzimanje pravnih radnji koje bi im dale mogućnost da poduzimaju pravne radnje kako bi zaštitile svoja prava i interese.
„ Predlagatelj“ je sudionik u stečajnom postupku koji ima ovlaštenje pokrenuti stečajni postupak. Predlagatelj može biti vjerovnik stečajnog dužnika ili sam dužnik. Zakon o bankama, te Zakon o osiguranju daje ovlaštenje trećim osobama koje nisu niti vjerovnik niti dužnik, pokrenuti stečajni postupak protiv dužnika. Tako Narodna banka Hrvatske i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, mogu podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka protiv banke odnosno osiguravajućeg društva iako nisu vjerovnici dužnika. (Pravna osnova: čl. 39. SZ., čl.157. Zakona o bankama, čl. 220. Zakona o osiguranju.)
„ Dužnik“ je pravna osoba, te imovina dužnika pojedinca. Dužnikom pojedincem se smatraju trgovac pojedinac i obrtnik. Odredbom čl. 3. SZ uređeno je nad kojom pravnom osobom i zašto se ne može pokrenuti stečajni postupak, kao iznimka. ( Pravna osnova: čl. 3. SZ )
„ Vjerovnik „ je osoba koja prema dužniku ima određenu novčanu ili nenovčanu tražbinu.
„ Izlučni vjerovnik“ je osoba koja na temelju svoga stvarnog ili obveznog prava može tražiti da se neki predmet ( stvar ili pravo ) izdvoji ( izluči ) iz stečajne mase zato što ne pripada stečajnom dužniku. Izlučni vjerovnik može postati stečajni vjerovnik ako je dužnik prije otvaranja stečajnog postupka, otuđio predmet čije se izdvajanje traži odnosno vjerovnik stečajne mase ako je predmet izlučenja otuđio privremeni odnosno stečajni upravitelj.( Pravna osnova. čl. 79. SZ )
„ Razlučni vjerovnik“ je osoba odnosno vjerovnik koji ima pravo na odvojeno namirenje iz određenih dijelova stečajne mase. Razlučni vjerovnik se razlikuje od izlučnog vjerovnika po tome što se njegovo pravo odnosi na dijelove dužnikove imovine koja ulazi u stečajnu masu, dok se pravo izlučnog vjerovnika odnosi na predmete koji nisu dužnikova imovina i ne ulaze u stečajnu masu. Razlučni vjerovnik može biti i stečajni vjerovnik za razliku tražbine za koju se ne može odvojeno namiriti iz predmeta na kojem ima razlučno pravo.
( Pravna osnova: čl. 81. SZ ).
„ Vjerovnik stečajne mase“ je osoba odnosno vjerovnik koji prema dužniku ima tražbinu po osnovi troškova stečajnog postupka i ostalih tražbina prema stečajnoj masi. On se iz stečajne mase koja ostaje nakon namirenja razlučnog vjerovnika ako ga dužnik ima, namiruje prioritetno odnosno prije stečajnih vjerovnika. ( Pravna osnova: čl. 85. do 87. SZ ).
„ Stečajni vjerovnik“ je osoba odnosno osobni vjerovnik dužnika koji u vrijeme otvaranja stečajnog postupka ima koju imovinsko pravnu ( novčanu ) tražbinu prema dužniku. Stečajni vjerovnici se namiruju nakon razlučnih vjerovnika i vjerovnika stečajne mase, ako ih dužnik ima, prema redoslijedu razvrstanom u isplatne redove. Osnovno je pravilo SZ da se stečajni vjerovnici kasnijeg isplatnog reda mogu namiriti tek pošto budu u cijelosti namireni stečajni vjerovnici prethodnog isplatnog reda. ( Pravna osnova: čl.70. SZ ).
„ Članovi osobe dužnika“ su sudionici postupka koji se u stečajnom postupku mogu namiriti iz viška stečajne mase koja preostane nakon što se namire: razlučni vjerovnici, vjerovnici stečajne mase i stečajni vjerovnici višeg i nižeg isplatnog reda. To su osobe koje su imale udjele u dužniku ( dioničari, članovi društva s ograničenom odgovornošću, dužnik pojedinac i sl.), a pravo iz dionice odnosno udjela ( pravo na dobit i pravo na glasovanje ) im je za vrijeme stečaja onemogućeno jer je stečajni upravitelj preuzeo prava tijela stečajnog dužnika. (Pravna osnova: čl. 195. SZ ).