Stečajni vjerovnici i vjerovnici stečajne mase
Indeks članka
- Stečajni vjerovnici i vjerovnici stečajne mase
- Stečajni pojmovi
- Vjerovnici stečajne mase
- Stečajni vjerovnici
- Kratak sažetak osnovnih stečajnih vjerovnika u stečajnom postupku
O autoru
Nevenka Marković je sudac Trgovačkog suda u Zagrebu od 1996.g do 2011.g.
Autor je brojnih članaka iz područja stečajnog, ovršnog i registarskog prava, te prava društava. Predavač je na Pravosudnoj akademiji i na stručnim seminarima. Član je radne grupe Ministarstva pravosuđa za izradu promjena Stečajnog zakona, Zakona o trgovačkim društvima i Zakona o sudskog registru.
Stečajni zakon je nakon stupanja na snagu 1. siječnja 1997.g. mijenjan i dopunjavan četiri puta – 1999., 2000., 2003. i 2006.g. Svim se tim novelama pokušalo u različitim opsezima modificirati prethodno uređenje pojedinog dijela zakona, prilagođavajući ga boljim rješenjima temeljenim na praktičnom iskustvu ili iskustvu drugih zakonodavstava.
Naš SZ u svojoj osnovi, temelji se na rješenjima u stečajnom postupku njemačkog zakonodavstva, ali uvažavajući ponuđena zakonodavna rješenja tijekom zadnjih devet godina valjalo je prevladati probleme koji su nastupili zbog naše specifičnosti, sve u težnji za funkcionalizacijom, ubrzanjem i pojeftinjenjem stečajnog postupka, te unapređenjem općeg sustava ostvarivanja stečajno pravne zaštite.
Trećom novelom SZ iz 2003.g. učinjene su značajne izmjene i dopune kojima je izmijenjena struktura stečajnog suda, promijenjen pravni položaj stečajnog upravitelja, te utvrđena retroaktivnost gotovo svih odredbi izmjena i dopuna SZ. Promjene su se još odnosile na: pravne lijekove, promjena položaja vjerovnika stečajnog dužnika, unovčenje imovine i sl. Promatrajući posljedice primjene odredaba SZ iz 2003.g. nakon dvije godine primjene, valja ocijeniti da su ponuđena rješenja, od kojih su se neka činila uspješnima, proizvela suprotni učinak.
Kako su sve dosadašnje promjene SZ utjecale i na položaj stečajnih vjerovnika u stečajnom postupku tako je i četvrtom novelom ponovo intervenirano u odredbe SZ koje se odnose na materijalni i procesni položaj stečajnih vjerovnika ( posebno radnika ) u stečajnom postupku sve u namjeri nalaženja najboljeg rješenja rukovodeći se načelom jednakosti svih vjerovnika u stečajnom postupku i njihovim pravom na razmjerno namirenje tražbina.
Cilj našeg stečajnog postupka ostao je nepromijenjen tijekom zadnjih deset godina, kao i određenje protiv kojeg dužnika se stečajni postupak može provesti. Stečajni postupak se prvenstveno provodi radi skupnog namirenja vjerovnika stečajnog dužnika, unovčenjem njegove imovine i podjelom prikupljenih sredstava vjerovnicima, a može se provesti i stečajni plan ( ranije nazvan: preustroj ) radi uređivanja pravnog položaja dužnika i njegova odnosa prema vjerovnicima, a osobito radi održavanja njegove djelatnosti. Stečaj se i dalje može provoditi protiv, u pravilu svake pravne osobe, a od fizičkih osoba samo nad imovinom dužnika pojedinca – obrtnika odnosno trgovca pojedinca.