Ovrha na stečajnoj masi

Razlika između ovršnog i stečajnog postupka

Ovrha ili ovršni postupak je postupak prisilnog ostvarivanja tražbine vjerovnika na temelju ovršne ili vjerodostojne isprave. Tražbina vjerovnika koja označava neko davanje, činjenje, nečinjenje ili trpljenje ostvaruje se na predmetu ovrhe dužnika, putem sredstava ovrhe. Tražbina vjerovnika može biti novčana i nenovčana. Sredstva ovrhe su ovršne radnje kojima se tražbina prisilno ostvaruje a to su: naplata s računa dužnika, oduzimanje, zapljena i prodaja pokretnina dužnika, prisilna prodaja nekretnina dužnika i dr. Predmet ovrhe je sva imovina dužnika osim one koja je izuzeta iz ovrhe (čl. 86., 128., 201. Ovršnog zakona: OZ).

Ovršni postupak je individualna egzekucija u kojoj se tražbina vjerovnika ( ovrhovoditelja ) namiruje iz pojedinačno određenih dijelova imovine dužnika. Ovrha je dvostranački postupak koji se sastoji od dva osnovna stadija: a) određivanja ovrhe i b) provedbe ovrhe.

Stečaj odnosno stečajni postupak je postupak prisilnog ostvarivanja tražbina istovremeno svih vjerovnika dužnika odnosno skupno namirenje vjerovnika dužnika iz njegove cjelokupne imovine ( generalna egzekucija ). Tražbina svih vjerovnika mora biti izražena u novcu dakle tražbina može biti samo novčana. Potraživanje tražbine, pa i one na temelju ovršne isprave vezano je rokovima prijavljivanja tražbine prema SZ ( 30 dana od objave oglasa o otvaranju stečajnog postupka u Narodnim novinama, a najkasnije tri mjeseca nakon općeg ispitnog ročišta). Sredstva prisilnog ostvarivanja tražbine uređena su ovršnim zakonom s time da se u slučaju prodaje nekretnine opterećene razlučnim pravom primjenjuju pravila ovršnog prava. Predmet ovrhe je cjelokupna imovina pravne osobe bez izuzetaka, a kod fizičke osobe odnosno dužnika pojedinca izuzeti su iz stečajne mase predmeti koji su izuzeti i u slučaju ovrhe nad fizičkom osobom. Stečajni postupak nije dvostranački postupak jer na jednoj strani imamo dužnika, a na drugoj strani sve vjerovnike dužnika koji se namiruju u stečajnom postupku. Nakon otvaranja stečajnog postupka, postupak se vodi po službenoj dužnosti, a stečajnom dužniku je oduzeta poslovna sposobnost i zastupa ga treća, nepristrana osoba - stečajni upravitelj.

Međutim, iako je nad dužnikom otvoren stečajni postupak SZ je određeno da se u okviru stečajnog postupka mogu provoditi radnje po pravilima ovršnog prava.

Ovrha na stečajnoj masi tijekom stečajnog postupka

U konkurenciji između prisilnog ostvarivanja tražbine po pravilima ovrhe u ovršnom postupku (individualna ovrha) i prisilnog ostvarivanja tražbine svih vjerovnika dužnika u stečajnom postupku (generalna ovrha) prednost je dana stečajnom postupku.
U okviru poglavlja o pravnim posljedicama otvaranja stečajnog postupka kao jedna od osnovnih posljedica otvaranja stečaja nad dužnikom je zabrana ovrhe i osiguranja.

U navedenoj odredbi je jasno uređeno da pojedini stečajni vjerovnici ne mogu protiv dužnika tražiti ovrhu na dijelovima njegove imovine koja ulazi u stečajnu masu. Stečajni vjerovnik koji se sa svojom tražbinom temeljenom na vjerodostojnoj, ovršnoj ili drugoj valjanoj ispravi, prijavljuje u stečajni postupak, a nakon što mu je tražbina utvrđena, može se namiriti samo u stečajnom postupku po pravilima stečajnog prava (diobama). Ovdje valja napomenuti da stečajni vjerovnici dužnika pravne osobe i stečajni vjerovnici dužnika fizičke osobe imaju različite mogućnosti nakon zaključenja stečaja nad dužnikom. Stečajni vjerovnici čije su tražbine utvrđene na ispitnom ročištu nemaju ovršnu ispravu temeljem koje bi se nakon zaključenja stečajnog postupka nad pravnom osobom mogli namiriti do punog iznosa svoje utvrđene tražbine. To iz razloga što pravna osoba zaključenjem stečajnog postupka prestaje postojati. Stoga stečajni vjerovnici nakon zaključenja stečajnog postupka nad pravnom osobom, ne mogu u ovršnom postupku ostvarivati tražbinu protiv stečajne mase preostale nakon stečajnog postupka. Stečajni vjerovnici kojima je tražbina osporena u stečajnom postupku, nakon pravomoćne odluke u parničnom postupku o utvrđenju osporene tražbine, imaju pravo se namiriti nakon zaključenja stečaja iz sredstava osiguranih za njihovo namirenje na temelju završnog popisa.

Stečajni vjerovnici dužnika pojedinca mogu nakon zaključenja stečajnog postupka nad imovinom dužnika pojedinca, neograničeno ostvarivati svoje preostale tražbine. Dakle, rješenje o utvrđenim tražbinama stečajnog suca, je ovršna isprava za provođenje postupka prisilne ovrhe nakon zaključenja stečaja nad imovinom dužnika pojedinca koja je postojala u trenutku otvaranja stečaja ili je stečena tijekom stečajnog postupka.

Dakle, za zaključiti je da stečajni vjerovnik ne može svoju tražbinu ostvarivati u ovršnom postupku protiv stečajne mase. Postupci ovrhe koje je stečajni vjerovnik pokrenuo prije otvaranja stečajnog postupka se prekidaju, neovisno da li je postupak ovrhe pokrenut na temelju vjerodostojne ili ovršne isprave. Nakon što ti postupci budu nastavljeni, ovršni sud će ih obustaviti. Stečajni vjerovnik je dužan svoju tražbinu koja je bila predmetom prisilne individualne ovrhe prijaviti u stečajnom postupku i namirivati se skupno i razmjerno sa svim stečajnim vjerovnicima razvrstanim u isplatne redove. Ovršni prijedlog koji stečajni vjerovnik podnese nakon otvaranja stečajnog postupka, odbacit će ovršni sud kao nedopušten temeljem čl. 96 SZ.

Izlučni i razlučni vjerovnici, te vjerovnici stečajne mase imaju i neke druge mogućnosti u stečajnom postupku.

Izlučni vjerovnik nije vjerovnik u stečaju niti se imovina na koju on polaže pravo smatra stečajnom masom. Izlučni vjerovnik je osoba koja na temelju kojega svoga stvarnog ili osobnog prava može dokazati da neki predmet ne spada u stečajnu masu. Prava se tih vjerovnika na izdvajanje predmeta utvrđuje prema pravilima koja važe za ostvarivanje tih prava izvan stečaja. Izlučni vjerovnik je jedini vjerovnik kojem se predmet na kojem on ostvaruje svoje pravo vraća u posjed. Stoga se izlučni vjerovnik ne namiruje pritjecanjem gotovinskih sredstava odnosno ne namiruje se u novcu.

Ako je izlučni vjerovnik pokrenuo postupak ovrhe svog prava prije otvaranja stečajnog postupka, ovršni postupak će se prekinuti i nastaviti isključivo pred ovršnim sudom kao stvarno nadležnim, po pravilima ovršnog prava. Izlučni vjerovnik ima pravo i nakon otvaranja stečajnog postupka pokrenuti protiv stečajnog dužnika postupak ovrhe radi ostvarivanja svojih prava po općim pravilima ovršnog postupka. Dakle, niti izlučni vjerovnik ne može u ovršnom postupku ostvarivati svoje pravo prema stečajnoj masi jer predmet na koji on polaže pravo nije stečajna masa. Ako bi se izlučni vjerovnici namirivali iz stečajne mase to bi značilo da su prestali biti izlučni vjerovnici jer je predmet na koji polažu svoje pravo otuđen. Ako je predmet otuđila uprava dužnika prije otvaranja stečaja tada bi svoje pravo ostvarivali kao stečajni vjerovnici, a ako je predmet otuđio stečajni upravitelj ili privremeni stečajni upravitelj tada bi svoje pravo ostvarivali kao vjerovnici stečajne mase.

Razlučni vjerovnik je vjerovnik koji ima pravo odvojenog namirenja iz stvari ili prava stečajnog dužnika. Imovina iz koje se on ima pravo odvojeno namiriti je stečajna masa, koja se treba unovčiti. Prodajom te stvari odnosno prava namiruje se razlučni vjerovnik. Kao i izlučni vjerovnik i razlučni vjerovnik može i prije i nakon otvaranja stečajnog postupka pokrenuti postupak ovrhe nad imovinom dužnika koja ulazi u stečajnu masu. No, i stjecanje razlučnog prava je vremenski ograničeno, pa se smatra da je razlučno ili slično pravo stečajnog vjerovnika po zakonu prestalo, ako je ostvareno sudskom ovrhom, šezdeset dana prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka ili nakon toga. Pored ove pravne posljedice otvaranja stečajnog postupka koja se odnosi na razlučnog vjerovnika, postoji i privremena odgoda ovršnog postupka koji je pokrenuo razlučni vjerovnik radi prisilnog namirenja svoje tražbine na nekretnini na kojoj postoji njegovo razlučno pravo. Ovršni sud će na prijedlog stečajnog upravitelja odgoditi provedbu ovrhe na nekretnini: ako izvještajno ročište još nije održano; ako je nekretnina nužno potrebna radi privremenog nastavka poslovanja dužnika i ako bi prodaja nekretnina ugrozila provedbu stečajnog plana. Svrha ove odredbe je vezana za ostvarivanje uvjeta za provedbu stečajnog plana.

Odredba čl. 99. SZ nadalje uređuje mogućnost ovrhe radi ostvarivanja tražbine prema stečajnoj masi koja nije zasnovana pravnom radnjom stečajnog upravitelja i to protekom šest mjeseci nakon otvaranja stečajnog postupka. Ovo ograničenje ne odnosi se na obveze iz obveznog odnosa koje je stečajni upravitelj odlučio ili ispuniti ili nije na vrijeme otkazao ugovor ili je primio protučinidbu za stečajnu masu.

Možemo razlikovati sadržaj stečajne mase na način da imamo: a) stečajnu masu koju čini pokretna i nepokretna imovina dužnika koju valja unovčiti tijekom stečajnog postupka i b) stečajnu masu koju čini novac ( gotovinska sredstva ) pristigao u stečajnu masu unovčenjem imovine dužnika pod točkom a).

Nad stečajnom masom koju čini još neunovčena imovina dužnika, jedino razlučni vjerovnik ima pravo pokrenuti postupak ovrhe. Ako je razlučno pravo ostvareno na nekretnini, razlučni vjerovnik može pokrenuti postupak ovrhe pri mjesno nadležnom općinskom sudu sve dok stečajni upravitelj ne predloži stečajnom sucu prodaju te nekretnine u stečajnom postupku. Prodaju u tom slučaju vrši općinski sud, a trgovački sud vrši namirenje razlučnog vjerovnika nakon što mu općinski sud dostavi ostatak iznosa dobivenog prodajom nekretnine, umanjen za iznos troškova postupka pri općinskom sudu. Ako je razlučno pravo ostvareno na pokretnini, razlučni vjerovnik može sam prodavati pokretninu ako ju drži u posjedu na način koji smatra da je najpogodniji da bi ostvario najpovoljniju cijenu.

Pravo podnijeti prijedlog za ovrhu na novčanim sredstvima koja su pristigla u stečajnu masu unovčenjem imovine dužnika ima samo vjerovnik stečajne mase koji je podnio tužbu s tužbenim zahtjevom na isplatu iznosa tražbine prema stečajnoj masi, nakon što pravomoćno uspije u parnici. Međutim, niti on to ne bi morao učiniti uvijek. Naime, odredbom čl. 87 a st. 1. SZ određeno je da je stečajni upravitelj dužan voditi računa o tome da se iz stečajne mase osiguraju sredstva potrebna za namirenje predvidivih obveza stečajne mase. Stoga, ako je vjerovnik stečajne mase ustao s tužbom radi namirenja svoje tražbine iznos tražbine koju potražuje trebao je stečajni upravitelj osigurati radi namirenja vjerovnika po uspjehu u parnici. Ako to stečajni upravitelj nije načinio, vjerovnik stečajne mase mogao bi podnijeti prijedlog za ovrhu na temelju pravomoćne presude i namiriti se iz gotovinskih sredstava opće stečajne mase.

Ovrha na stečajnoj masi nakon zaključenja stečaja nad dužnikom

Stečajni postupak treba završiti onda kada se procijeni da više nema mogućnosti unovčiti nespornu imovinu koja ulazi u stečajnu masu. Stoga, stečajni postupak možemo odmah zaključiti nakon što ga otvorimo ako dužnik nema imovine niti za namirenje troškova prethodnog postupka. Stečajni postupak nakon njegovog otvaranja može se zaključiti nakon obustave postupka zbog nedostatnosti stečajne mase i to: nedostatnosti stečajne mase za namirenje troškova stečajnog postupka i nedostatnosti stečajne mase za ispunjenje ostalih obveza stečajne mase. Stečajni postupak može završiti djelomičnim ili u cijelosti namirenjem stečajnih vjerovnika kao i potvrđivanjem stečajnog plana.

Stečajnu masu nakon zaključenja stečajnog postupka može činiti imovina koja još nije unovčena ( imovina na kojoj postoji razlučno pravo ili imovina za koju dužnik tvrdi da je vlasništvo dužnika pa ulazi u stečajnu masu); tražbine iz parnica koje su u tijeku; razlučno pravo koje stečajni dužnik ima na imovini treće osobe; rezervirana sredstva po zaključenju stečaja i sl.

Odredba čl. 199. SZ upravo iz navedenih razloga daje mogućnost da se jednom zaključeni stečajni postupak, nastavi radi naknadne diobe ako se nakon završnog ročišta: a) stvore uvjeti da se zadržani iznos podijeli stečajnim vjerovnicima, b) vrate u stečajnu masu iznosi koji su iz nje isplaćeni i c) pronađe imovina koja ulazi u stečajnu masu. Ta imovina je stečajna masa i glede nje se na odgovarajući način primjenjuju odredbe SZ o stečajnom dužniku i njegovim tijelima. U ime i za račun te mase mogu se voditi sporovi radi prikupljanja imovine koja u nju ulazi.

Prije zaključenja stečajnog postupka trebaju se podijeliti sva gotovinska sredstva vjerovnicima ili izvršiti osiguranje onih tražbina ili troškova postupka koje je potrebno osigurati. Na vjerovnike stečajne mase stečajni upravitelj mora voditi računa tijekom cijelog stečajnog postupka. Prije zaključenja stečaja, stečajni će upravitelj izdvojiti iz stečajne mase dio sredstava radi osiguranja tražbina vjerovnika stečajne mase koje nisu namirene prije zaključenja stečajnog postupka. Rezervirana sredstva će se položiti kod suda ili javnog bilježnika i po stjecanju uvjeta, na prijedlog vjerovnika stečajne mase, stečajni sudac će rješenjem odrediti namirenje tražbine tog vjerovnika.

Stečajnom vjerovniku kojemu je tražbina osporena i zbog koje se vodi parnica, također se trebaju osigurati sredstva koja bi mu mogla pripasti nakon uspjeha u parnici radi osporene tražbine. Preduvjet za osiguranje tražbine ovom vjerovniku je: a) da je stečajni vjerovnik (ako je on upućen u parnicu) pravovremeno izvijestio stečajnog upravitelja da je parnicu pokrenuo ili nastavio i b) da se njegova osporena tražbina nalazi na završnom popisu. Ako su sredstva i osigurana, ali se tražbina ne nalazi uvrštena u završni popis ne može se vršiti namirenje takvog stečajnog vjerovnika.

Dakle, stečajna masa preostala nakon zaključenja stečajnog postupka ima svoju točno određenu svrhu tako da se protiv takve stečajne mase ne bi mogla provoditi ovrha. Ako su sredstva osigurana vjerovniku koji je vodio parnicu, stečajni sudac je dužan izvršiti namirenje takvog vjerovnika prema završnom popisu, pa nema svrhe pokretati ovršni postupak. Ako sredstva nisu osigurana za namirenje tražbine vjerovnika koji je vodio postupak nakon zaključenja stečajnog postupka isto tako takav vjerovnik, se ne bi mogao podnijeti prijedlog za ovrhu i to iz slijedećih razloga. Ako se radi o tražbini vjerovnika stečajne mase koja nije osigurana, radi se o propustu stečajnog upravitelja i takav vjerovnik bi samo mogao ustati s tužbom radi naknade štete protiv stečajnog upravitelja. Ako se radi o tražbini stečajnog vjerovnika ista mora biti osigurana ako je uvrštena u završni popis. Ako se ne nalazi na završnom popisu ne može se niti namiriti bez obzira o uspjehu stečajnog vjerovnika u parnici. Stečajni vjerovnik je trebao pri provođenju postupka utvrđenja završnog popisa ostvarivati svoje pravo na uvrštenje na završni popis pa samim time i na osiguranje sredstava za namirenje tražbine. Ako se pak tražbina ovog vjerovnika nalazi na završnom popisu ali nije osigurana, stečajni vjerovnik može samo ustati s tužbom radi naknade štete protiv stečajnog upravitelja.

Stečajnu masu nakon obustave i zaključenja stečajnog postupka zbog nedostatnosti stečajne mase za pokriće troškova stečajnog postupka, može nakon zaključenja zastupati stečajni upravitelj na način da će nastaviti s unovčenjem imovine dužnika i s ostvarenim sredstvima podmiriti troškove stečajnog postupka. Ako bi se stečajni postupak obustavio i zaključio prijavom nedostatnosti stečajne mase za ispunjenje ostalih obveza stečajne mase od strane stečajnog upravitelja, nije dopuštena ovrha od strane vjerovnika stečajne mase s osnova dvostranoobveznih ugovora ako je stečajni upravitelj izabrao ispuniti ugovor nakon prijave nedostatnosti stečajne mase, s osnova trajnog obveznog odnosa nakon proteka roka kada je stečajni upravitelj mogao otkazati ugovor i o osnova trajnog odnosa ako je stečajni upravitelj nakon prijave primio protučinidbu u korist stečajne mase. Drugim riječima, samo u tijeku stečajnog postupka, a ne nakon njegovog zaključenja, vjerovnici stečajne mase s osnova dvostranoobveznog ugovora kojeg je stečajni upravitelj odlučio ispuniti, s osnova trajnog obveznog odnosa za vrijeme nakon prvog roka u kojemu je stečajni upravitelj mogao otkazati ugovor i s osnova trajnog obveznog odnosa ako je stečajni upravitelj primio protučinidbu u korist stečajne mase, mogu podnijeti prijedlog za ovrhu.