Stečajna masa i ovrha na stečajnoj masi
Indeks članka
O autoru
Nevenka Marković je sudac Trgovačkog suda u Zagrebu od 1996.g do 2011.g.
Autor je brojnih članaka iz područja stečajnog, ovršnog i registarskog prava, te prava društava. Predavač je na Pravosudnoj akademiji i na stručnim seminarima. Član je radne grupe Ministarstva pravosuđa za izradu promjena Stečajnog zakona, Zakona o trgovačkim društvima i Zakona o sudskog registru.
Otvaranjem stečajnog postupka stečajni dužnik (pravna osoba ili dužnik pojedina) gubi pravnu mogućnost raspolaganja imovinom koja ulazi u stečajnu masu. Pod otvaranjem stečajnog postupka podrazumijeva se trenutak nastupanja pravnih posljedica otvaranja stečajnog postupka. Prema našem Stečajnom zakonu (u daljnjem tekstu: SZ) vrijedi pravilo nultog sata prema kojem nastupaju pravne posljedice otvaranja stečajnog postupka nad dužnikom.
Otvaranjem stečajnog postupka stečajni dužnik (pravna osoba ili dužnik pojedina) gubi pravnu mogućnost raspolaganja imovinom koja ulazi u stečajnu masu. Pod otvaranjem stečajnog postupka podrazumijeva se trenutak nastupanja pravnih posljedica otvaranja stečajnog postupka. Prema našem Stečajnom zakonu (u daljnjem tekstu: SZ) vrijedi pravilo nultog sata prema kojem nastupaju pravne posljedice otvaranja stečajnog postupka nad dužnikom.
Stečajni dužnik gubi pravnu mogućnost raspolaganja stečajnom masom jer su njegove radnje raspolaganja predmetima stečajne mase bez pravnog učinka nakon otvaranja stečajnog postupka, jer ; prava tijela pravne osobe prelaze na stečajnog upravitelja, a pravo dužnika pojedinca na upravljanje i raspolaganje imovinom koja ulazi u stečajnu masu prelazi na stečajnog upravitelja ; je bez pravnog učinka zabrana otuđenja ili opterećenja određenog protiv dužunka prema općim pravilima samo radi zaštite interesa određenih osoba ; je nedopušteno stjecanje razlučnog prava ili sličnog prava na imovini koja ulazi u stečajnu masu šezdeset dana prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka.
Nadalje, nakon otvaranja stečajnog postupka prekidaju se svi parnični postupci u tijeku, a pojedini stečajni vjerovnici ne mogu protiv dužnika tražiti osiguranje ili ovrhu odnosno postupci ovrhe i osiguranja koji su u tijeku se prekidaju.
Donošenjem novog SZ koji je stupio na snagu 1. siječnja 1997.g. došlo je do reforme hrvatskog stečajnog prava. U okviru te reforme izmijenjen je pravni položaj stečajnog dužnika, uveden pojam stečajne mase, određen način upravljanja i raspolaganja stečajnom masom, uređen status stečajne mase nakon zaključenja stečajnog postupka.
Cilj ove reforme izražen je u čl. 2 SZ kojim je određeno da se stečajni postupak prvenstveno provodi radi skupnog namirenja vjerovnika stečajnog dužnika unovčenjem njegove imovine i podjelom prikupljenih sredstava vjerovnicima. Zakon određuje da je namirenje skupno, što bi značilo da se vjerovnici u stečajnom postupku razmjerno namiruju u okviru prioriteta svog položaja odnosno reda namirenja u kojem se nalaze. Svako pojedinačno namirenje vjerovnika u stečajnom postupku nije dopušteno i podložno je pobijanju pravnih radnji stečajnog upravitelja ili osoba kod dužnika koje su tu radnju poduzele nakon otvaranja stečajnog postupka. Imovina dužnika se unovčava što znači da se prikupljaju gotovinska sredstava i ona služe za namirenje vjerovnika podjelom prikupljenih, gotovinskih sredstava.