Profesionalna odgovornost stečajnih upravitelja
Indeks članka
- Profesionalna odgovornost stečajnih upravitelja
- Odgovornost za štetu
- Prava i dužnosti stečajnog upravitelja
- Odgovornost stečajnog upravitelja za štetu po čl. 28. Stečajnog zakona
- Oslobađanje od odgovornosti za štetu po članku 28. Stečajnog zakona
- Pooštrena odgovornost stečajnog upravitelja
- Zastara
- Osiguranje od odgovornosti za štetu stečajnog upravitelja
- Pokretanje parničnog postupka od strane oštećenika
- Zaključak
O autoru
Nevenka Marković je sudac Trgovačkog suda u Zagrebu od 1996.g do 2011.g.
Autor je brojnih članaka iz područja stečajnog, ovršnog i registarskog prava, te prava društava. Predavač je na Pravosudnoj akademiji i na stručnim seminarima. Član je radne grupe Ministarstva pravosuđa za izradu promjena Stečajnog zakona, Zakona o trgovačkim društvima i Zakona o sudskog registru.
Pretpostavke odgovornosti za štetu koju stečajni upravitelj počini pri obavljanju svoje dužnosti propisane s odredbom članka 28. Stečajnog zakona. Dakle, radi se o odgovornosti za štetu koja proizlazi iz obavljanja pojedinih djelatnosti ( profesionalna odgovornost ). Osiguravajuća društva u slučaju odgovornosti trećih osoba zaključuju ugovore o osiguranju od odgovornosti koje su rezultat prekršaja počinjenih tijekom provođenja profesionalne djelatnosti trećih osoba ili zaključuju ugovore po osnovi obveze proizašle iz zakonskih propisa npr. u slučaju odgovornosti poreznih savjetnika, knjigovođa, agenata za nekretnine, odvjetnika ili pravnih savjetnika.
Profesionalnu odgovornost, pored stečajnog upravitelja imaju: odvjetnici, javni bilježnici, revizori, agenti za nekretnine, doktori medicine, ljekarnici, doktori stomatologije, diplomirani veterinari, zaštitari, detektivi, posrednici i zastupnici u osiguranju i reosiguranju, ovlašteni arhitekti i drugi.
Šteta je svako faktično uništenje ili pogoršanje oštećenikovih materijalnih, imovinskih ili nematerijalnih, neimovinskih dobara ili interesa. Uzrokovanje štete je izvor obveznopravnih odnosa, te se pravna osnova odgovornosti za štetu nalazi u Zakonu o obveznim odnosima u Glavi IX.- IZVANUGOVORNI OBVEZNI ODNOSI, Odjeljak 1. Prouzročenje štete.
Stečajni zakon određuje da je nadležnost trgovačkih sudova provoditi stečajni postupak nad dužnikom pravnom osobom i nad imovinom dužnika pojedinca (obrtnika i trgovca pojedinca ). Stečajni postupak je „ generalna ovrha „ nad imovinom dužnika koja se provodi na način da se imovina stečajnog dužnika unovčava i namiruju se vjerovnici koji su ostvarili pravo na namirenje iz stečajne mase stečajnog dužnika. Stečajni postupak provode tijela stečajnog postupka: stečajni upravitelj, stečajni sudac, odbor vjerovnika i skupština vjerovnika. Svaki od navedenih tijela u stečajnom postupku imaju svoja prava i obveze točno određene odredbama stečajnog zakona. Zakon iznimno dopušta da određenu obvezu odnosno određeno pravo koje pripada jednom tijelu stečajnog postupka može ostvariti drugo tijelo stečajnog postupka.
Stečajni upravitelj je u stečajnom postupku: zastupnik stečajnog dužnika i tijelo stečajnog postupka. U funkciji ovog tijela stečajnog postupka objedinjene su s jedne strane, ovlasti izvansudskog tijela stečajnog postupka i s druge strane, zakonskog zastupnika dužnika i upravitelja imovine stečajnog dužnika koji imovinom upravlja u ime i za račun vjerovnika. Stoga je on centralno tijelo stečajnog postupka koji ima ulogu „ povjerenika“ kojemu sud i vjerovnici povjeravaju zadatak brinuti se o stečajnoj masi dužnika na način da se sva imovina dužnika unovči i tako unovčena imovina podijeli vjerovnicima radi namirenja njihove tražbine koju imaju prema stečajnom dužniku. Dakle, stečajni upravitelj je poveznica između dužnika čiju imovinu čuva pažnjom dobrog gospodara i dužnikovih vjerovnika koje se iz te imovine namiruju sa svojim tražbinama. S takvim zadatkom stečajni upravitelj može načiniti kako štetu samom dužniku tako i dužnikovim vjerovnicima.