Potraživanje radnika u stečajnom postupku
Indeks članka
O autoru
Nevenka Marković je sudac Trgovačkog suda u Zagrebu od 1996.g do 2011.g.
Autor je brojnih članaka iz područja stečajnog, ovršnog i registarskog prava, te prava društava. Predavač je na Pravosudnoj akademiji i na stručnim seminarima. Član je radne grupe Ministarstva pravosuđa za izradu promjena Stečajnog zakona, Zakona o trgovačkim društvima i Zakona o sudskog registru.
Stečajni zakon sa svojim procesnopravnim i materijalno pravnim odredbama, osnovni je izvor prava za provođenje stečajnog postupka u Republici Hrvatskoj. Prije stupanja na snagu sadašnjeg Stečajnog zakona dana 1. siječnja 2007.god. na području Republike Hrvatske u slučaju provođenja postupka stečaja nad dužnikom, primjenjivale su se odredbe Zakona o prisilnoj nagodbi, stečaju i likvidaciji (pročišćeni tekst: NN 54/ 94).
Tijekom desetogodišnje primjene odredaba Stečajnog zakona iz 1997.god. ukazale su se potrebe mijenjanja i dopunjavanja odredbi Stečajnog zakona kojim se pokušalo u različitim opsezima modificirati prethodno uređenje pojedinog dijela zakona prilagođavajući ga boljim rješenjima temeljenim na praktičnom vlastitom iskustvu ili iskustvu drugih zakonodavstava.
Stečajni zakon iz 1997.g. objavljen u Narodnim novinama broj 44/96 doživio je do sada četiri izmjene i dopune i to Zakonom o izmjenama i dopunama Stečajnog zakona NN 29/99, 129/00, 123/03, 82/06. Promjenama su zahvaćene i odredbe Stečajnog zakona kojima se uređuju isplatni redovi pa samim time i status radnika u stečajnom postupku, što razvrstavanjem u isplatne redove, što priznavajući radnicima i status vjerovnika koji se namiruju prije namirenja vjerovnika unutar isplatnih redova.
Razvrstavanje radnika kao vjerovnika u stečajnom postupku tijekom zadnjih deset godina uvjetovano je nalaženjem rješenja kako nakon socijalizma, pretvorbe društvenih poduzeća i privatizacije, ublažiti posljedice otvaranja stečajnog postupka društava koja su prošla pretvorbu, a nakon pretvorbe i privatizacije, ostvarila uvjete za otvaranje stečajnog postupka zbog nesposobnosti za plaćanje ili prezaduženosti kao stečajnim razlozima. Mišljenja sam, da se upravo iz tih razloga status radnika kao vjerovnika tijekom zadnjih deset godina mijenjao na način da im je tražbina bila djelomično priznata u statusu vjerovnika stečajne mase kao troškovi stečajnog postupka odnosno kao ostale obveze stečajne mase, a djelomično u statusu stečajnih vjerovnika kao svih ostalih vjerovnika koji imaju potraživanje prema stečajnom dužniku.
U povijesnom prikazu statusa radnika tijekom promjena Stečajnog zakona u zadnjih deset godina pokušat ću prikazati kako su se promjene odvijale, da bi promjenom Stečajnog zakona iz 2006.god. radnici kao vjerovnici s cjelokupnim potraživanjem bili svrstani u jedan isplatni red i tako bili izjednačeni sa svim ostalim vjerovnicima stečajnog dužnika u svojim pravima.
Pored povijesnog prikaza promjena statusa radnika kao vjerovnika stečajnog dužnika, u članku će biti obrađeni pravni pojmovi vezani za status radnika u stečajnom postupku, tijek stečajnog postupka vezan za radnike kao vjerovnike, odnos radnika kao vjerovnika prema drugim vjerovnicima u stečaju, te namirenje radnika u stečajnom postupku.