Utvrđivanje tražbina i isplatni redovi

Stavkom 1. članka 177. SZ-a propisane su dvije pretpostavke pod kojima se svaka ispitana tražbina smatra utvrđenom. Pozitivna je pretpostavka da je stečajni upravitelj na ispitnom ročištu izjavio da priznaje tražbinu, a negativna pretpostavka, odsustvo izjave kojeg od stečajnih vjerovnika da osporava tražbinu koju je priznao stečajni upravitelj. Osporavanje tražbine od dužnika pojedinca ne sprečava utvrđenje tražbine.
Tražbine se ispituju te utvrđuju po isplatnim redovima.
Razvrstavanje tražbina u pojedine isplatne redove predstavlja odluku Zakonodavca. Načelna jednakost svih vjerovnika u stečajnom postupku ovim je korigirana pravom države da pojedine socijalno osjetljivije vjerovnike privilegira kroz davanje prednosti u namirenju. U stečajnom postupku vjerovnici istog isplatnog reda namiruju se razmjerno, a vjerovnici kasnijeg isplatnog reda namiriju se tek poštu budu namireni u cjelosti vjerovnici prethodnog isplatnog reda (stavak 2. članka 70. SZ-a). Tražbine nižih isplatnih redova namiruju se tek nakon namirenja tražbina viših isplatnih redova (stavak 1. članka 72. SZ-a).

Članak 71. Stečajnog zakona N.N. 44/96 propisivao je tri viša isplatna reda. Tako su u prvi viši red spadale tražbine po osnovu poreza, te ostale tražbine koje čine prihod državnog proračuna te jedinica lokalne samouprave i uprave, tražbine fondova koje se na temelju zakona obvezno izdvajaju iz prihoda, odnosno plaće zaposelnika dužnika, nastale do dana otvaranja stečajnog postupka; u drugi viši isplatni red tražbine zaposlenika u stečajnom postupku utvrđene Zakonom o radu, a u treći isplatni red sve ostale tražbine prema dužniku, osim onih koje su razvrstane u niže isplatne redove (opći isplatni red).
Novela SZ-a N.N.129/00 uvodi dva isplatna reda. U prvi viši red uvrštene su tražbine zaposelnika stečajnog dužnika i tražbine Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, koje se iz tih tražbina po zakonu obvezatno namiruju kao doprinosi iz plaće i na plaću, osim tražbina za koje je zakonom određeno da će se namiriti kao troškovi stečajnog postupka ili kao ostale obveze stečajne mase. U drugi isplatni red spadale su sve ostale tražbine prema dužniku, osim onih koje su razvrstane u niže isplatne redove (opći isplatni red). Novela SZ-a 123/03 precizirala je pojedine vrste tražbina, s tim da je zadržala pojedine ovlaštenike tražbina u isplatnim redovima propisanim Novelom SZ-a 129/00.
Valja istaći da su tijekom izmjena SZ-a tražbine zaposlenika stečajnog dužnika ulazile u ostale obveze stečajne mase.

Kako su zaposlenici i prijašnji zaposlnici stečajnog dužnika socijalno najosjetljivija kategorija vjerovnika, a pod intervencijom sindikata u tekst Novele, Novelom SZ-a N.N.82/06 u prvi viši isplatni red ulaze tražbine radnika i prijašnjih radnika stečajnog dužnika nastale do dana otvaranja stečajnog postupka iz radnog odnosa u bruto iznosu, otpremnine do iznosa propisanog zakonom odnosno kolektivnim ugovorom i tražbine po osnovi naknade štete pretrpljene zbog ozljeda na radu ili profesionalne bolesti. U drugi viši isplatni red (opći isplatni red) ušle su sve ostale tražbine prema dužniku, osim onih koje su razvrstane u niže isplatne redove.

Tražbine države, jedinica lokalne i područne samouprave i državnih fondova početno su bile razvrstane u prvi više isplatni red. Razvrstavanje ovih tražbina u najprivilegiraniji isplatni red pravdalo se javno-pravnim razlozima. Naime, bez prihoda, država i tijela jedinica lokalne i područne samuprave neće moći ispunjavati svoje javno-pravne obveze. U takvom razvrstavanja po isplatnim redovima država, jedinice lokalne i područne samouprave i državni fondovi naplaćivali su se u stečajnom postupku na teret svih ostalih stečajnih vjerovnika.
Novela SZ-a 82/06 dala je pak povlašten položaj tražbinama radnika i bivših radnika stečajnog dužnika dok su tražbine države, jedinica lokalne i područne samouprave i državnih fondova razvrstane u opći isplatni red.

Nakon ispitnog ročišta stečajni sudac sastavlja posebnu tablicu ispitanih tražbina u koju za svaku prijavljenu tražbinu unosi u kojoj je mjeri tražbina utvrđena, prema svom iznosu i svom redu, odnosno tko je tražbinu osporio (stavak 2. članka 177. SZ-a). Na temelju tablica stečajni sudac donosi rješenje kojim se odlučuje o tome u kojem su iznosu i u kojem isplatnom redu utvrđene, odnosno osporene pojedine tražbine. Tim rješenjem stečajni sudac odlučuje i o upućivanju na parnicu radi utvrđivanja odnosno osporavanja tražbine (stavak 3. članka 177. SZ-a).

Pravo na odvojeno namirenje iz određenog predmeta stečajne mase stječe se dobrovoljno, prinudno ili temeljem zakona. Porezno tijelo stječe zakonsko založno pravo pljenidbom (stavak 1. članka 152. OPZ-a). Ovrha pljenidbom provodi se na pokretninama (gotov novac, vrijednosni papiri – vrijednosnice, gotovi proizvodi, poluproizvodi, sirovine, patenti, tehnička unapređenja i druga prava) te tražbinama i drugim imovinskim pravima (članak 137. OPZ-a). Za stecanje prinudnog založnog prava mora postojati ovršna isprava i radnja suda (ili državnog tijela) kojom se označava založeni predmet.
Ukoliko tražbina osnovom poreza i drugih prihoda jedinica lokalne i područne samouprave nije osigurana dobrovoljnim ili prinudnim založnim pravom ili ako tražbina osnovom poreza i drugih prihoda jedinica lokalne i područne samouprave neće biti namirena iz založene stvari, preko tog iznosa tražbine osnovom poreza i drugih prihoda jedinica lokalne i područne samouprave razvrstavaju se u drugi isplatni red.

Problem se pojavljuje u slučaju kada je obveza plaćanja poreza nastala prije otvaranja stečajnog postupka, ali je utvrđena kasnije, tijekom trajanja stečajnog postupka. Kako je tražbina osnovom poreza nastala prije otvaranja stečajnog postupka, to bi s obzirom na kriterij vremena nastanka obveze, a u smislu stavka 1. članka 70. SZ-a, valjalo tumačiti da se radi o stečajnoj tražbini sa svim posljedicama koje iz toga proizlaze.

Novčane kazne za prekršaje koje propišu jedinice lokalne i područne samouprave u slučaju kada su izrečene stečajnom dužniku prije otvaranja stečajnog postupka, a nisu naplaćene, također predstavljaju stečajne tražbine jedinica lokalne i područne samouprave. Radi se o tražbinama koje ekonomski pogađaju prekršitelja time da smanjuju njegovu imovinu, kako bi se u budućnosti prekršitelj klonio činjenja takvih i sličnih prekršaja. Ako su novčane kazne izrečene prije otvaranja, a nisu naplaćane, one pogađaju stečajnu masu stečajnog dužnika. Zbog toga one gube početnu svrhu izricanja jer bi njihovim namirivanjem iz stečajne mase došlo do oštećivanja ostalih stečajnih vjerovnika. Ovo je razlog da se novčane kazne izrečene prije otvaranja stečajnog postupka razvrstavaju u niže isplatne redove.
Prekršaji počinjeni nakon otvaranja stečajnog postupka posljedica su radnji stečajnog upravitelja i naplaćuju se kao ostale obveze stečajne mase (toč.1. stavka 1. članka 87. SZ-a).