Prijave tražbina

Prijava stečajnih tražbina

Prijava tražbina je uvjet ostvarivanja tražbina u stečajnom postupku. Prijava tražbine je izjava stečajnog vjerovnika upućena stečajnom upravitelju o postojanju obveze dužnika prema vjerovniku. Istovremeno prijava tražbine predstavlja zahtjev vjerovnika za namirenje njegove tražbine iz stečajne mase. Ako stečajni vjerovnik ne podnese prijavu tražbine on ne može sudjelovati u stečajnom postupku, biti član tijela stečajnog postupka, donositi odluke, odnosno očekivati namirenje tražbine.

SZ ne propisuje da prijava tražbine dovodi do prekida zastarjevanja. Međutim, kako je prijava tražbine radnja poduzeta protiv dužnika pred sudom radi ostvarenja tražbine (članak 241. Zakona o obveznim odnosima N.N. 35/05, dalje ZOO-a) sudska je praksa zauzela stav da prijava tražbine proizvodi učinak prekida zastare.
Ako o tražbini teče parnica, prijava tražbine ne dovodi do dvostruke litispendencije (stavak 3. članka 194. ZPP-a). Naime, ako o tražbini teče parnica, dužnost je vjerovnika u prijavi tražbine naznačiti sud pred kojim se vodi parnica u odnosu na koju je podnesena prijava tražbine, te broj spisa (stavak 3. članka 173. SZ-a).

Rješenjem o otvaranju stečajnog postupka pozivaju se vjerovnici u roku koji ne može biti kraći od 15 dana niti dulji od mjesec dana prijaviti stečajne tražbine (stavak 3. članka 54. SZ-a) Procesna pretpostavka dopustivosti prijave tražbine je poziv vjerovnicima iz stavka 3. članka 54. SZ-a. Naime, ako se stečajni postupak ne provodi (članak 63. SZ-a) vjerovnici se ne pozivaju na podnošenje prijave tražbine. U tom slučaju, radi nepostojanja poziva vjerovnicima na podnošenje prijava tražbina, eventualne podnesene prijave tražbina odbaciti će se. Protiv rješenja o odbačaju takvih prijava vjerovnici imaju pravo na posebnu žalbu (stavak 1. članka 11. SZ-a).

Tražbine se prijavljuju po postupku propisanom člankom 173. SZ-a. U odnosu na pravni odnos iz kojeg proizlaze stečajne tražbine, SZ ne pravi diskriminaciju. Međutim, u odnosu na ovlaštenike pojedinih tražbina, a glede prijavljivanja tražbina, SZ privilegira radnike i bivše radnike stečajnog dužnika. Za ove ovlaštenike, sukladno članku 173. stavak 2. SZ-a stečajni upravitelj dužan je sastaviti popis svih tražbina dospjelih do otvaranja stečajnog postupka koje je u obvezi iskazati u bruto i neto iznosu te predočiti na potpis radnicima prijavu njihovih tražbina u dva primjerka.
Svi ostali ovlaštenici stečajnih tražbina prema stečajnom dužniku prijavu podnose stečajnom upravitelju u dva primjerka. Uz prijavu dostavljaju prijepis isprava iz kojih tražbina proizlazi, odnosno kojima se dokazuje. U prijavi navode: tvrtku i sjedište, odnosno ime i adresu vjerovnika, pravnu osnovu i iznos tražbine u kunama, te broj računa vjerovnika (stavak 1. članka 173. SZ-a). U prijavi tražbine vjerovnici nisu dužni naznačiti isplatni red.

Prema članku 6. SZ-a u stečajnom se postupku na odgovarajući način primjenjuju pravila parničnog postupka pred trgovačkim sudovima. Prijava tražbine mora sadržavati SZ-om propisane elemente, te elemente koje treba sadržavati podnesak (članak 106.stavak 2. ZPP-a). Zbog toga, u slučaju kada je prijava tražbine nepotpuna ili ne sadrži sve što je potrebno da bi se po njoj moglo postupiti, stečajni upravitelj takve prijave tražbina dostavlja stečajnom sucu koji poziva vjerovnika sukladno članku 109. ZPP-a na ispravak i/ili dopunu prijave. Ako prijava tražbine bude ispravljena i/ili dopunjena u roku određenom za ispravak i/ili dopunu smarat će se da je podnesena sudu onog dana kada je prvi put podnesena (stavak 3. članka 109. ZPP-a), a ako ne bude vraćena sudu u dodjeljenom roku smatrat će se da je povučena, odnosno ako prijava tražbine bude vraćena bez ispravka sud će prijavu tražbine odbaciti. Protiv rješenja stečajnog suca kojim se utvrđuje da je prijava tražbine povučena, odnosno protiv rješenja stečajnog suca kojim se prijava tražbine odbacuje, vjerovnici imaju pravo na posebnu žalbu (stavak 1. članka 11. SZ-a).

Poseban problem u prijavama tražbina predstavljaju prijave tražbina osnovom kamata. Iz članka 173. stavak 1. SZ-a proizlazi da prijava tražbine sadržava, između ostalog, podatak o iznosu tražbine. Identičan podatak sadržava i tablica stečajnog upravitelja (stavak 1. članka 174. SZ-a). Odredba Stečajnog zakona o diobama takođe ukazuje na logiku Zakona prema kojem tražbina mora biti iskazana u apsolutnom iznosu.
Dospjele se kamate mogu iskazati u apsolutnom iznosu, odnosno relativnom iznosu za određeno razdoblje. Kamata iskazana u relativnom iznosu za određeno razdoblje ne sadržava određen (nominalni) iznos kamate (tražbine) kako je to propisano člankom 173. stavak 1. SZ-a. Stoga, kada su kamate višeg isplatnog reda glavna i/ili akcesorna tražbina, kamate se u prijavi tražbine moraju izračunati i iskazati u apsolutnom iznosu za razdoblje od dospjeća pa do dana otvaranja stečajnog postupka. Ukoliko vjerovnik u prijavi tražbine kamate nije iskazao u apsolutnom iznosu, s takvom će se prijavom postupiti u skladu s člankom 109. ZPP-a.

Prijava razlučnih prava

Kao i stečajne tražbine, razlučne tražbine također se prijavljuju u stečajnom postupku. U odnosu na razlučne tražbine, SZ koristi pojam obavještavanja stečajnog upravitelja o razlučnom pravu, naglašavajući time razliku u pravnom tretmanu stečajnih od razlučnih tražbina.
Rješenjem o otvaranju stečajnog postupka pozivaju se razlučni (i izlučni) vjerovnici u roku koji ne može biti kraći od 15 dana niti dulji od mjesec dana obavijestiti stečajnog upravitelja o svojim pravima iz članka 176. stavak 5. i 6. SZ-a (stavak 3. članka 54. SZ-a).
Razlučni vjerovnici obavještavaju stečajnog upravitelja o svom razlučnom pravu, pravnoj osnovi razlučnog prava i dijelu imovine stečajnog dužnika na koji se odnosi njihovo razlučno pravo (rečenica prva stavka 1. članka 173. SZ-a). Ako razlučni vjerovnici prijavljuju i stečajnu tražbinu, u prijavi naznačuju dio imovine stečajnog dužnika na koji se odnosi njihovo razlučno pravo i iznos do kojeg njihova tražbina predvidivo neće biti pokrivena tim razlučnim pravom (rečenica druga stavka 2. članka 173. SZ-a).
Za razliku od stečajnih vjerovnika koji svoja prava u stečajnom postupku mogu ostvariti tek na temelju valjano podnesene prijave tražbine, razlučni vjerovnici koji nisu obavijestili stečajnog upravitelja o razlučnom pravu ne gube pravo na namirenje iz predmeta razlučnog prava. Iznimno, mogu izgubiti pravo na odvojeno namirenje i nemaju pravo na naknadu štete ili koju drugu naknadu od stečajnog dužnika ili vjerovnika, ako je predmet razlučnog prava mimo njih unovčen u stečajnom postupku, a razlučno pravo nije upisano u javnoj knjizi ili za njega stečajni upravitelj nije znao niti morao znati (stavak 6. članka 173. SZ-a).

Prijava tražbina jedinica lokalne i područne samouprave

U odnosu na obvezu prijave stečajnih tražbina i/ili obavijesti o razlučnim pravima SZ ne izdvaja jedinice lokalne i područne samouprave. Jedinice lokalne i područne samouprave dužne su stečajnom upravitelju dostaviti prijavu tražbine sa podacima propisanim člankom 173. stavak 1. SZ-a. Dužne su također, obavijestiti stečajnog upravitelja o svom razlučnom pravu, pravnoj osnovi razlučnog prava i dijelu imovine stečajnog dužnika na koji se njihovo razlučno pravo odnosi, a ako se prijavljuju kao stečajni vjerovnici u prijavi su dužni označiti dio imovine stečajnog dužnika na koji se njihovo razlučno pravo odnosi i iznos do kojeg njihova tražbina predvidivo neće biti pokrivena tim razlučnim pravom (stavak 5. članka 173. SZ-a).
Iskustvo Trgovačkog suda u Zagrebu govori da jedinice lokalne i područne samuprave uredno prijavljuju svoje tražbine i/ili obavještavaju o razlučnom pravu te prate sudbinu prijava i/ili obavijesti tijekom postupka. Redovito, nakon zaključenja postupka, od suda zahtijevaju primjerak rješenja o zaključenju postupka, što očito ukazuje da je sustav kontrole naplate prihoda jedinica lokalne i područne samouprave napredovao.
Praksa također ukazuje da jedinice lokalne i područne samouprave najveće iznose od stečajnih dužnika potražuju osnovom neplaćene komunalne naknade i osnovom različitih oblika korištenja imovine tih jedinica.