Ispitivanje tražbina

Prema stavku 1. članka 175. SZ-a stečajne tražbine ispituju se na ispitnom ročištu, odnosno stečajne tražbine prijavljene nakon isteka roka za prijavljivanje tražbina mogu se ispitati na jednom ili više posebnih ispitnih ročišta (stavak 1. članka 176. SZ-a).
Ispitivanje tražbina je postupak koji po logici stvari traje vremenski duže od trajanja samog ispitnog ročišta jer se od stečajnog upravitelja zahtjeva da izvrši uvid u isprave stečajnog dužnika, usporedi stanje poslovnih knjiga sa ispravama iz kojih tražbina proizlazi (stavak 1. članka 173. SZ-a), a koje je stečajni vjerovnik dostavio uz prijavu, te da na temelju prijava izradi tablice (stavak 1., 2. i 3. članka 174. SZ-a). Stoga je teško zamisliva situacija da se ispitivanje prijava tražbina obavi na samom ispitnom odnosno posebnom ročištu, kako je to propisano stavkom 1. članka 175. SZ-a.
Tablice ispitanih tražbina (stavak 1. članka 174. SZ-a), tablice o razlučnim pravima (stavak 2. članka 174. SZ-a) i tablice o izlučnim pravima (stavak 3. članka 174. SZ-a) moraju se najkasnije osam dana prije održavanja ispitnog ročišta zajedno s prijavama i priloženim ispravama izložiti u pisarnici stečajnog suda na uvid sudionicima (stavak 4. članka 174. SZ-a). Izlaganje tablica važno je za vjerovnike jer na temelju tablica vjerovnici stječu spoznaju o tražbinama koje će stečajni upravitelj priznati ili osporiti na ispitnom ročištu, odnosno uvidom u isprave iz kojih tražbina proizlazi mogu kontrolirati valjanost priznanja pojedinih tražbina od strane stečajnog upravitelja, te na ispitnom ročištu intervenirati u pravcu osporavanja neosnovano priznate tražbine.
Posebno ispitno ročište rješenjem određuje stečajni sudac. Na posebnom ispitnom ročištu ispituju se tražbine koje nisu ispitane na općem ispitnom ročištu, te tražbine prijavljene u roku od tri mjeseca nakon prvog ispitnog ročišta, ali ne i poslije objavljivanja poziva za završno ročište (stavak 2.članka 176. SZ-a). Rok iz stavka 2. članka 176. je prekluzivan, te će se prijave primljene nakon tog roka odbaciti (stavak 4. članka 176., SZ-a). Protiv rješenja o odbačaju prijave tražbine vjerovnik ima pravo na posebnu žalbu (članak 11. stavak 1. SZ-a).
Vjerovnici koji su prijavili tražbine do roka iz stavka 2. članka 176. SZ-a ne moraju svoje zakašnjenje opravdati, ali su dužni po pozivu stečajnog suca solidarno uplatiti predujam za pokriće troškova posebnog ispitnog ročišta. Na posebnom ispitnom ročištu vrijede sva pravila poropisana za opće ispitno ročište, osim što se ne mogu osporavati tražbine utvrđene na ranijem općem odonosno posebnim ispitnim ročištima (stavak 6. članka 177. SZ-a).
Zbog nepoznavanja pravnog značenja dužničke solidarnosti, u praksi se pojavljuju slučajevi da vjerovnik plati samo onaj dio predujma za koji smatra da je u obvezi bilo po visini prijavljene tražbine, bilo po broju vjerovnika koji su pozvani na platež predujma. Kako je solidarna obveza jedna obveza (članak 43. ZOO-a), to je obveza plateža predujma dug svakog vjerovnika, a kada obvezu ispuni bilo koji od vjerovnika, obveza prestaje.
Na ispitnim ročištima tražbine se ispituju prema svojim iznosima i isplatnom redu (stavak 1. članka 175. SZ-a). Stečajni upravitelj je dužan određeno se izjasniti priznaje li ili osporava svaku prijavljenu tražbinu (stavak 2. članka 175. SZ-a). To dakle znači, da na ispitnom ročištu mora nazočiti stečajni upravitelj. O tražbinama se ne može izjašnjavati zamjenik stečajnog upravitelja, ili treća osoba ili stečajno vijeće, što se u praksi događalo. Ako stečajni upravitelj ne pristupi ispitnom ili posebnom ispitnom ročištu stečajni sudac mora odgoditi ročište. Zavisno od okolnosti konkretnog slučaja zbog nepristupa stečajnog upravitelja ispitnom ročištu istečajni sudac bio bi ovlašten izreći stečajnom upravitelju novčanu kaznu (stavak 1. članka 26. SZ-a). Nepristup ispitnom ročištu bio bi važan razlog za razrješenje stečajnog upravitelja (stavak 2. članka 27. SZ-a).
Izjašnjenje stečajnog upravitelja u pogledu priznavanja ili osporavanja svake pojedine tražbine mora biti usmeno i bezuvjetno.
Stečajni vjerovnici mogu na ispitnom ročištu sudjelovati osobno ili putem punomoćnika. Izostanak s ispitnog ročišta nema u odnosu na stečajne (i/ili razlučne) vjerovnike nikakvih štetnih posljedica. Tražbine stečajnih vjerovnika moraju biti ispitane bez obzira na njihovu nazočnost. Izostankom sa ispitnog ročišta stečajni vjerovnici jedino gube pravo osporavanja tražbina koje je priznao stečajni upravitelj jer se jednom utvrđena tražbina ne može više osporavati.
O ispitnom ročištu vodi se zapisnik. U stečajnim postupcima u kojima ima veliki broj tražbina prihvaćena je praksa da se priznate tražbine označe rednim brojevima, dok se svaka osporena tražbina mora izričito naznačiti, kao i osporavatelj, te razlog osporavanja.