Namirenje fiducijara ako nad fiducijantom nije pokrenut stečajni postupak

Prava fiducijara koji je svoju tražbinu osigurao sudskim i javnobilježničkim prijenosom vlasništva na stvari i prijenosom prava i postupak kada je prisilno namiruje, određeni su kogentnim odredbama Ovršnog zakona ( dalje: OZ) i to onim odredbama OZ koje su bile na snazi u trenutku zaključenja toga Sporazuma. Takovo rješenje izričito određuje odredba čl.125.st.1. ZID OZ 2005.

Na sporazume o osiguranju prijenosom vlasništva i prijenosom prava i na postupke njihova upisa u zemljišne knjige primjenjuju se dakle odredbe OZ koje su bile na snazi u vrijeme sklapanja tih sporazuma, a to konkretno znači da prava i obveze stranaka i postupak namirenja kod fiducijarnog osiguranja ovise o tome kakovo je bilo uređenje toga instituta u odredbama OZ koje su važile u vrijeme zaključenja Sporazuma.

Konkretno, na prava i obveze stranaka i način namirenja po sporazumima o fiducijarnom osiguranju zaključenim u razdoblju od 11.08.1996. (OZ 1996) do 07.11.2003. (ZID OZ 2003) primjenjuju odredbe OZ iz 1996.godine.

Na prava i obveze stranaka i način namirenja po sporazumima o fiducijarnom osiguranju zaključenim u razdoblju od 08.11.2003. (ZID OZ 2003) do 28.07.2005. (ZID OZ 2005) primjenjuju se odredbe ZID OZ 2003.

Na prava i obveze stranaka i način namirenja po sporazumima o fiducijarnom osiguranju zaključenim nakon 28.07.2005.godine primjenjuju se odredbe ZID OZ 2005.

Ova odredba čl.125. ZID OZ 2005 riješila je nesporazume i pravnu nesigurnost koja je nastala nakon donošenja ZID OZ 2003 koji je bitno promijenio dotadašnji sadržaj i prava fiducijara (onemogućio mu između ostalog stjecanje vlasništva) te koji je čl.102. Propisao retroaktivno djelovanje ZID OZ 2003 i na postupke sudskog i javnobilježničkog osiguranja prijenosom vlasništva na stvari koji su pokrenuti prije dana stupanja na snagu ZID OZ 2003 a čime je narušio ustavno načelo jednakosti. Odredba čl.125. ZID OZ 2005 tu nejednakost ispravlja.

Fiducijar se po odredbama OZ namiruje izvansudski, na način kako će u daljnjem tekstu biti navedeno, za pojedina razdoblja uređenja fiducija u OZ.
OZ 1996 fiducij određuje u člancima 273. Do 280.

U bitnom, radi se o sporazumu koji stranke zaključuju u postupku osiguranja pred Općinskim sudom na zapisnik ili pred javnim bilježnikom ( u formi javnobilježničkog akta ili solemnizirane privatne isprave, a prijenosom vlasništva na stvari ili prijenosom prava fiducijar osigurava svoju novčanu tražbinu ili nenovčanu tražbinu koja mora biti izražena u novčanoj protuvrijednosti, u Sporazum se unosi odredba o tome kada će osigurana tražbina dospjeti odnosno kako će se njezino dospjeće odrediti, fiducijant ne mora biti osoba prema kojoj fiducijar ima tražbinu već to može biti i treća osoba.

Sporazum ima značaj sudske nagodbe, a ako se prenosi vlasništvo na nekretnini koja je upisana u zemljišnoj knjizi treba sadržavati i izjavu fiducijanta da je suglasan da se neposredno na temelju sporazuma može u zemljišnim knjigama nadležnog suda izvršiti prijenos fiducijarnog vlasništva, temeljem čega svaka stranka može tražiti navedeni prijenos uz zabilježbu da je prijenos obavljen radi osiguranja (upis fiducijarnog vlasništva vrši se na listu B, a zabilježba na listu C zk.uloška).

Ukoliko se radi o nekretninama koje nisu upisane u zemljišne knjige ili o pokretninama fiducijarno vlasništvo se stjecalo potpisivanjem Sporazuma a također se smatralo da je prijenos prava obavljen potpisivanjem istih, s tim da se u tom slučaju činjenica o fiducijarnom prijenosu objavljuje u Narodnim novinama.

Treba naglasiti da je obveza objave u NN kod navedenih predmeta osiguranja prestala stupanjem na snagu Upisnika sudskih i javnobilježničkih osiguranja tražbina na pokretninama i pravima koji je stupio na snagu u 04.mj.2006.godine.

Izjava fiducijanta da je suglasan da fiducijar može neposredno temeljem istog protiv njega zatražiti prisilnu ovrhu radi predaje nekretnina odnosno pokretnina u posjed nakon dospijeća osigurane tražbine, daje Sporazumu značaj ovršne isprave.

Ukoliko je fiducijar osigurao fiducijem nenovčanu tražbinu a koja mora biti izražena u novčanoj protuvrijednosti, tada nakon dospijeća isti ima izbor da li protiv fiducijanta tražiti ovrhu radi prisilnog namirenja nenovčane tražbine ili protiv njega ostvarivati svoja prava temeljem odredbi članka 273. Do 280. OZ 1996. Kao da se radi o fiduciju radi osiguranja novčane protuvrijednosti nenovčane tražbine.

OZ 1996 daje ovlaštenje fiducijantu i dalje koristiti stvar, isti dakle nema obvezu predaje predmeta osiguranja u posjed fiducijaru, osim ako u Sporazumu nije drugačije određeno, fiducijar nije ovlašten stvar otuđiti niti opteretiti ali ukoliko to ipak učini taj pravni posao je pravno valjan ( tada plaća porez na promet za prijenos vlasništva s fiducijanta na njega, a rok se računa od dana otuđenja) ali zbog toga odgovara fiducijantu za štetu koju mu je time prouzročio a također može i kazneno odgovarati zbog izigravanja povjerenja.

Nakon što fiducijant podmiri tražbinu fiducijaru ili ta tražbina prestane na drugi način, fiducijar mu je dužan bez odgode vratiti vlasništvo na stvari ili prenijeti natrag stečeno pravo.

Ukoliko nad fiducijarom bude otvoren stečajni postupak ili protiv istog bude pokrenut ovršni postupak, tada fiducijant ima izlučno pravo na stvarima i pravima koje je prenio na njega radi osiguranja (osim ako se ovrha ne provodi radi ostvarenja tražbine treće osobe prema fiducijaru koju je fiducijar osigurao osnivanjem založnog prava na prenesenoj stvari ili pravu).

Odredbe čl.277. OZ 1996 propisuju prava fiducijara u slučaju zakašnjenja fiducijanta u namirenju osigurane tražbine, u bitnom da je isti ovlašten zatražiti od fiducijanta, da ga preko javnog bilježnika u roku od 15 dana obavijesti, također preko javnog bilježnika, zahtjeva li da se stvar na kojoj je vlasništvo preneseno proda ili da se preneseno pravo unovči putem javnog bilježnika.

U navedenoj obavijesti fiducijant je dužan odrediti najnižu cijenu za prodaju stvari odnosno unovčenje prava ( koja ne smije biti niža od osigurane tražbine uvećane za kamate i troškove koji će predvidivo dospjeti do prodaje, te za predvidivi porez na promet) imenovati javnog bilježnika i priložiti njegovu izjavu da je voljan obaviti prodaju odnosno unovčenje.

Nakon primitka obavijesti fiducijar je dužan u roku od 15 dana ovlastiti javnog bilježnika kojeg je izabrao fiducijant da proda stvar ili unovči pravo uz uvjete koje je odredio fiducijant.

Ukoliko fiducijant šuti, te također ukoliko javni bilježnik ne proda stvar odnosno ne unovči pravo u roku od 3 mjeseca, tada se smatra da je fiducijar postao punopravni vlasnik stvari odnosno imatelj prava koji su na njega preneseni i to za cijenu koja odgovara iznosu osigurane tražbine s kamatama i troškovima te porezom na promet, osim ako fiducijar u roku od 15 dana ne obavijesti fiducijanta putem javnog bilježnika da ne želi zadržati stvar ili pravo umjesto isplate osigurane tražbine te je u tom slučaju ovlašten sam prodati stvar ili unovčiti pravo i to putem javnog bilježnika ili osoba ovlaštenih za prodaju stvari, odnosno unovčenje prava, te ukoliko takovom prodajom ne uspije u cijelosti namiriti svoju tražbinu ovlašten je protiv fiducijanta zatražiti ovrhu temeljem Sporazuma o fiduciju a sve radi namirenja preostalog dijela svoje tražbine.

Sve gore navedeno vezano za sudsko ili javnobilježničko osiguranje prijenosom vlasništva na stvari i prijenosom prava na odgovarajući način se primjenjuje i na prijenos dionica odnosno udjela ili poslovnih udjela u trgovačkom društvu, sve sukladno odredbama čl.278. OZ 1996.
ZID OZ 1999 dodaje čl.274. A koji definira odredivost visine i dospjelost osigurane tražbine.

Mora se naglasiti da je u međuvremenu 01.01.1997.godine stupio na snagu Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ( NN 91/96 dalje: ZV), koji prijenos vlasništva radi osiguranja definira u okviru svojih odredbi o ograničenju prava vlasništva na temelju pravnog posla u odredbama čl.34., konkretno stav 5 i to kao uvjetno vlasništvo koje potonji vlasnik (fiducijant) prenosi na prethodnog vlasnika (fiducijara) i to samo radi osiguranja fiducijarove tražbine. Radi se o raskidnom uvjetu, fiducijar uvjetnim prijenosom vlasništva postaje pravno titular vlasništva ali bez prava na posjed, s tim da to pravo vlasništva prestaje kada se ispuni uvjet za koji su stranke vezale prestanak vlasništva pravnim poslom.

Usprkos tome što su te odredbe ZV na snazi od 01.01.1997.godine, zakonodavac 6 godina nakon toga i to u ZID OZ 2003 mijenja fiducij pozivajući se upravo na navedene odredbe ZV, te derogira dotadašnji način osnivanja i realizacije fiducija i to sa retroaktivnim učinkom.
Naime ZID OZ 2003 odstupa od prijašnjeg bezuvjetnog prijenosa vlasništva, i sada određuje zaključenje Sporazuma na način da fiducijar postaje prethodni vlasnik a fiducijant potonji vlasnik u smislu odredbi čl.34. St.4. I 5. ZV, radi osiguranja novčane tražbine.

Sukladno tome, izmijenila su se prava i obveze ugovornih strana iz fuducijarnog pravnog posla, na novi je način vršena uknjižba stečenog fiducijarnog prava vlasništva u zemljišne knjige i na novi je način fiducijar namirivao svoju osiguranu tražbinu s tim da fiducijar nije mogao u konačnosti steći punopravno vlasništvo na predmetu osiguranja u svrhu namirenja osigurane tražbine.

Bilo je zabranjeno ugovoriti da bi fiducijar stekao pravo od fiducijanta nakon dospijeća svoje tražbine, tražiti predaju u neposredni posjed stvari koja je predmet Sporazuma o osiguranju fiducijarnim prijenosom i takav uglavak bi bio ništav. U zemljišnim knjigama se na listu B navodio i prethodni i potonji vlasnik. I dalje je Sporazum imao učinak sudske nagodbe.

Da bi fiducijar stekao prethodno vlasništvo pokretnina, u Sporazumu je trebalo biti navedeno da se na njega prenosi posredni posjed pokretnina.

Primjenom odredbe čl.277. Po ZID OZ 2003 fiducijar je samo bio ovlašten zatražiti od fiducijanta preko javnog bilježnika da ga u roku od 15 dana obavijesti preko javnog bilježnika zahtijeva li da se predmet osiguranja proda, preko javnog bilježnika.

Fiducijant je u obavijesti i dalje morao postupati kao i prije ZID OZ 2003, imenovati javnog bilježnika koji će obavit prodaju, odrediti najnižu cijenu koja nije smjela biti niža od osigurane tražbine uvećane za kamate i troškove predvidivo dospjele do roka u kojem je javni bilježnik morao prodati stvar, te za predvidivi porez na promet.

Nakon što je fiducijar primio obavijest od fiducijanta u daljnjih je 15 dana morao ovlastiti javnog bilježnika da poduzme sve radnje potrebne za prodaju.

Ukoliko javni bilježnik nije prodao stvar u roku 3 mjeseca, a također ukoliko se fiducijant nije očitovao, fiducijar je stekao pravo da sam proda predmet osiguranja putem javne dražbe i to bilo sudske bilo javnobilježničke a ukoliko se radilo o pokretninama koje imaju burzovnu ili tržištu cijenu bio je ovlašten prodati ih iz slobodne ruke putem osoba ovlaštenih za prodaju na burzi i o svemu tome položiti račun fiducijantu.

Ukoliko se fiducijar nije u cijelosti namirio mogao je protiv fiducijanta pokrenuti ovrhu radi namirenja preostalog dijela svoje tražbine a ukoliko je kupovnina postignuta prodajom predmeta osiguranja bila veća od njegove tražbine razliku je morao isplatiti fiducijantu.
Ukoliko je fiducijant namirio fiducijaru tražbinu o dospijeću ili je ista prestala na drugi način, fiducijar je bio dužan vratiti vlasništvo predmeta osiguranja fiducijantu.

Navedene odredbe ZID OZ 2003.godine primjenjivale su se na odgovarajući način i na dionice, udjele i poslovne udjele u trgovačkom društvu, te na sudski ili javnobilježnički prijenos novčanih tražbina.

Prelazne i završne odredbe ZID OZ 2003 u čl. 102. Odredile su da će se odredbe ZID OZ 2003. Primjenjivati i na postupke sudskog i javnobilježničkog osiguranja prijenosom vlasništva na stvari koji su pokrenuti prije dana njegova stupanja na snagu, što je, kako je već rečeno, dovelo do pravne nesigurnosti te odustajanja mnogih vjerovnika od fiducijarnog osiguranja tražbina.

Član 103. ZID OZ 2003 propisao je da će nadležni zemljišno knjižni sud, na zahtjev bilo koje od stranaka koje su potpisale Sporazum o fiduciju, sukladno odredbama čl.274. Ili 279. OZ 1996 brisati upise o prijenosu prava vlasništva na nekretninama, koji su nakon 01.01.1997. U zemljišnim knjigama provedeni na temelju odredbe čl.274. St.5. Toga zakona i zamijeniti ih upisom koji će biti u skladu s odredbom čl.34. St.5. ZV ( potonji i prethodni vlasnik).

ZID OZ 2005 fiducij vraća na stanje kakvo je bilo prije ZID OZ 2003 s tim da unosi i neke novine.

Ponovno fiducijar može fiducijem osigurati nenovčanu tražbinu, fiducijarni prijenos više nije uvjetni, fiducijar može po postupku predviđenim čl.277.ZID OZ 2005 ponovno punopravno steći vlasništvo na predmetu osiguranja, a novinu predstavlja mogućnost naknadnog Sporazuma radi osiguranja neke druge tražbine fiducijara, pravo obje stranke da preko javnog bilježnika unovče predmet osiguranja bez da prije zatraže očitovanje druge strane, pravo fiducijanta da nakon fiducijarnog prijenosa optereti nekretninu hipotekom.
Pravo na posjed na predmetu osiguranja ovisi o dispoziciji stranaka a ukoliko se u tom smislu ništa ne ugovori u Sporazuma predmjeva se da je fiducijant ovlašten i dalje koristiti predmet osiguranja.

Sporazumom se i dalje može zaključivati pred sudom ili javnim bilježnikom ( javnobilježnikim aktom ili solemniziranom privatnom ispravom) fiducijar sada može osigurati i postojeću i buduću tražbinu, novčanu i nenovčanu tražbinu koja ima novčanu protuvrijednost, određenu ili odredivu tražbinu, Sporazum ima učinak sudske nagodbe, te se u istom može unijeti izjava fiducijanta da je suglasan da fiducijar može neposredno na temelju Sporazuma zatražiti ovrhu radi predaje predmeta osiguranja u posjed nakon dospijeća osigurane tražbine, u kojem slučaju se radi o ovršnoj ispravi.

Ukoliko se radi o nekretnini koja je upisana u zemljišnim knjigama Sporazum treba sadržavati i izjavu fiducijanta da je suglasan da se neposredno na temelju istog može u zemljišnim knjigama obaviti prijenos fiducijarnog vlasništva (stranke traže prijenos uz zabilježbu da je prijenos obavljen radi osiguranja) a ukoliko se radi o nekretnini koja nije upisana u zemljišnim knjigama fiducijarnim se vlasnikom postaje polaganjem na sud Sporazuma o fiducijarnom prijenosu a u slučaju da su predmet osiguranja pokretnine ili prava fiducijarnim vlasnikom se postaje potpisivanjem sporazuma, a u slučaju da se radi o nematerijaliziranim vrijednosnim papirima, vlasništvo i prava se stječu sukladno čl.128. Zakona o tržištu vrijednosnih papira i to u trenutku njihovih upisa na računu kod Središnje depozitarne agencije, a ostaje odredba da je obvezan oglas u Narodnim novinama ukoliko se radi o nekretninama koje nisu upisane u zemljišne knjige ili o pokretninama.

Međutim i ovdje treba naglasiti da vezano za te odredbe treba uzeti u obzir činjenicu da upis u Upisnik javnobilježničkih i sudskih osiguranja tražbina na pokretninama i pravima zamjenjuje publikaciju, ako se radi o predmetima osiguranja na koji se odnosi upis u Upisnik.
ZID OZ 2005 dozvoljava mogućnost da fiducijar i neku svoju drugu novčanu ili nenovčanu tražbinu osigura naknadnim sporazumom o osiguranju na neki od načina predviđenih za sklapanja takvog sporazuma i u tom se slučaju, ukoliko se radi o nekretnini upisanoj u zemljišnim knjigama ponovno temeljem tog naknadnog Sporazuma zabilježuje da je vlasništvo na nekretnini preneseno radi osiguranja neke druge tražbine. Prednosni red se tada računa po pravilima zemljišno knjižnog prava.

Fiducijant je ovlašten i dalje za vrijeme osiguranja koristiti predmet osiguranja čije je pravo preneseno na fiducijara osim ako se stranke drugačije ne dogovore u prvobitnom Sporazumu ili u naknadnom Sporazumu sastavljenom u obliku javne isprave ili privatne isprave na kojoj je potpis stranaka javno ovjerovljen, a također je dopušteno navedenim sporazumima strankama predvidjeti da fiducijar koristi stvar ili pravo koji su na njega preneseni s tim da je u ovom slučaju potreban ovjerovljeni potpis fiducijanta.

Novinu u ZID OZ 2005 predstavlja odredba čl.274. F. A kojom je dopušteno fiducijaru otuđenje na njega prenesene stvari ili prava, nakon dospjelosti tražbine i to izvansudski preko javnog bilježnika. Dakle, ukoliko isti nema namjeru postati punopravni vlasnik predmeta odnosno nema namjeru zadržati predmet, postupit će po toj odredbi čl.274. F.

Međutim, ukoliko fiducijar i prije dospjelosti tražbine otuđi stvar ili pravo koji su na njega preneseni radi osiguranja, takovo je otuđenje pravno valjano, ali tada odgovara fiducijantu za štetu koja mu je takvim otuđenjem prouzročio, a može i kazneno odgovarati.
U navedenim slučajevima otuđenja odnosno unovčenja predmeta osiguranja, isto je dopušteno samo preko javnog bilježnika, izvansudski. Ukoliko se radi o nematerijaliziranim vrijednosnim papirima koji kotiraju na burzi, javni bilježnik može njihovo unovčenje povjeriti ovlaštenom društvu da izvrši prodaju sukladno odredbi čl.66. Zakona o tržištu vrijednosnih papira.

Kogentna odredba čl.274. G. Javnog bilježnika upućuje da je kod prodaje predmeta osiguranja, naročito u pogledu načina provedbe, te cijene, dužan na odgovarajući način primjenjivati pravila o prodaji odnosno unovčenju predmeta osiguranja kao predmeta ovrhe u ovršnom postupku koji provodi ovršni sud. Kako OZ kao način prodaje u čl.92. Predviđa javnu dražbu i neposrednu pogodbu, po logici stvari javni bilježnik prodaje predmet osiguranja na usmenoj javnoj dražbi, tim više što na to upućuje i stav 3. Čl.274.g.

O prodaji i o svakoj dražbi javni bilježnik će uputiti obavijest fiducijantu na adresu iz Sporazuma, a prodaju će obaviti neovisno o tome da li je ta obavijest dostavljena fiducijantu.

Po provedenoj javnoj dražbi i nakon što najpovoljniji ponuđač položi kupovninu, javni bilježnik sklapa u obliku javnobilježničkog akta (dakle ovdje se isključuje mogućnost bilo kakove druge javnobilježničke isprave) u ime fiducijara s kupcem ugovor o prodaji predmeta osiguranja.

U slučaju prodaje nekretnine, u taj ugovor se posebno naznačuje ovlaštenje kupca da kod upisa prava vlasništva ishodi i brisanje zabilježbe da je nekretnina na fiducijara prenesena radi osiguranja.

Kod nematerijaliziranih vrijednosnih papira ukoliko je prodaja povjerena od strane javnog bilježnika ovlaštenom društvu, to društvo u svoje ime a za račun fiducijara obavlja prodaju i obavještava javnog bilježnika, a sve po nalogu fiducijara.
Vezano za vrijednosne papire, javni bilježnici su već ukazali na odredbu čl.35. Zakona o tržištu vrijednosnih papira kojim je propisano da poslove s istima smiju obavljati samo brokerska društva i ovlaštene banke koje su dobile dozvolu od Komisije za vrijednosne papire RH pa se zapravo radi o situaciji u kojoj javni bilježnik mora povjeriti prodaju takovih predmeta osiguranja navedenim društvima.
Ukoliko je fiducijant u Sporazumu ili na nekoj drugoj ispravi na kojoj je njegov potpis javnobilježnički ovjerovljen, pristao da fiducijar može na temelju te isprave protiv njega tražiti ovrhu radi ispražnjenja i predaje nekretnine ili pokretnine u posjed, tada je fiducijar ovlašten zatražiti takovu ovrhu samo radi prodaje tih stvari prema odredbama čl.274.h. Da bi ih mogao prodati i predati kupcu.
ZID OZ 2005 također unosi novinu u mogućnosti da fiducijant bez pristanka fiducijara prenesenu nekretninu optereti hipotekom u korist nekog drugog vjerovnika osim ako zabrana opterećenja nije zabilježena u zemljišnim knjigama temeljem Sporazuma ili naknadnog Sporazuma (jer samo zabrana koja je zabilježena ima učinak prema trećima).

I hipoteka se upisuje u zemljišne knjige a zasnivanje hipoteke ne utječe na pravo fiducijara da s nekretninom raspolaže kao da hipoteka nije upisana. Konkretno, u slučaju da fiducijar pokrene izvansudsku prodaju nekretnine (bilo nakon dospijeća bilo prije dospijeća osigurane tražbine) javni bilježnik koji provodi izvansudsku prodaju, dužan je o tome obavijestiti hipotekarnog vjerovnika i fiducijanta i prodaju obaviti neovisno o tome da li je ta obavijest tim osobama dostavljena.

Iz kupovnine se najprije namiruje tražbina fiducijara a zatim tražbina hipotekarnog vjerovnika, a tek ukoliko išta preostane, predaje se fiducijantu.

Kupac takove nekretnine ima pravo tražiti brisanje hipoteke prilikom upisa njegovog prava vlasništva, osim u slučaju kada se kupac s hipotekarnim vjerovnikom dogovori da hipoteka ostane upisana na nekretnini.

Ukoliko se radi o prenesenoj tražbini fiducijar je dužan poduzimati mjere za očuvanje prenesene tražbine, naplaćivati kamate i povremene tražbine i naplatiti prenesenu tražbinu odnosno primiti njezino ispunjenje po njezinom dospijeću. Ispunjenjem prenesene tražbine fiducijar stječe vlasništvo stvari predajom koje je tražbina ispunjena. Ako je predmet prenesene tražbine novac dužan je na zahtjev fiducijanta položiti naplaćeni iznos kod suda ili javnog bilježnika, međutim ukoliko je njegova osigurana tražbina već dospjela, može zadržati dugovani iznos a ostalo predati fiducijantu.

Fiducijant ima izlučno pravo prema fiducijaru u slučaju ovrhe ili stečaja nad

Fiducijarom u kojem slučaju je predmet ovrhe ili predmet prodaje u stečaju upravo pravo koje je fiducijar stekao na predmetu osiguranja. U slučaju prodaje predmeta osiguranja kupac stječe pravni položaj fiducijara. Izlučno pravo proizlazi iz obveznopravnog zahtjeva fiducijanta prema fiducijaru da mu nakon ispunjenja duga vrati vlasništvo na stvari ili vrati pravo.

ZID OZ 2005 dopušta fiducijaru ostvariti fiducij tj. Namiriti svoju tražbinu na dva načina: a) po čl.274.f. Unovčenjem predmeta osiguranja izvansudskom prodajom preko javnog bilježnika koji primjenjuje pravila ovrhe ovisno o predmetu osiguranja i b) postupanje po čl.277., ukoliko ima namjeru zadržati predmet osiguranja.

U potonjem slučaju je ovlašten zatražiti od fiducijanta, nakon dospijeća osigurane tražbine a putem javnog bilježnika da ga u roku 30 dana obavijesti, također preko javnog bilježnika da li zahtjeva da se preneseni predmet osiguranja unovči preko javnog bilježnika s tim da je u toj obavijesti fiducijar dužan upozoriti fiducijanta o pravnim posljedicama neočitovanja.

U tom roku od 30 dana fiducijant je dužan odrediti najnižu cijenu koja ne smije biti niža od osigurane tražbine uvećane za kamate, troškove te predvidivi porez i druga javna davanja, imenovati javnog bilježnika koji će obaviti prodaju i priložiti izjavu istog da je to voljan učiniti.

Ukoliko se fiducijant ne očituje temeljem odredbe čl.277. St.7. Smatra se da je fiducijar postao punopravni vlasnik stvari odnosno nositelj prava koji su na njega preneseni radi osiguranja i to za cijenu koja odgovara iznosu osigurane tražbine s kamatama, troškovima, i porezom, a ukoliko se očituje tada je fiducijar, nakon što primi fiducijantovu obavijest, dužan u roku od 15 dana ovlastiti javnog bilježnika da predmet osiguranja proda uz uvjete koje je odredio fiducijant i predujmiti troškove prodaje jer se u protivnom ista neće provesti. ( proizlazi da rok od 15 dana počinje teći od predujmljivanja troškova bilježniku i uz ispunjenje uvjeta iz čl.277.st.4., razgledavanja predmeta osiguranja, pregled isprava …).

Ukoliko javni bilježnik ne uspije prodati predmet osiguranja u roku od 3 mjeseca od kada ga je fiducijar na to ovlastio smatra se da se fiducijant odrekao prava tražiti prodaju predmeta osiguranja te u ovom slučaju također vrijedi ista predmjeva kao kod situacije kada se fiducijant nije očitovao, te se smatra da je fiducijar postao punopravni vlasnik stvari odnosno nositelj prava za cijenu tražbine, kamata i poreza

Tada ( ako javni bilježnik nije prodao predmet osiguranja u roku od 3 mjeseca i ako se fiducijant nije očitovao) fiducijar plaća poreze i druga javna davanja.

U ta dva slučaja također je javni bilježnik dužan fiducijaru izdati potvrdu o tome da je postao punopravni vlasnik, a tu potvrdu izdaje javni bilježnik kojeg je fiducijant ovlastio da vodi prodaju ili javni bilježnik kojem se fiducijar obratio sa zahtjevom da se isti obrati fiducijantu ( u slučaju da se fiducijant nije očitovao).

Kada je fiducijar postao punopravni vlasnik stvari odnosno nositelj prava ( u oba gore navedena slučaja) tada se osigurana tražbina smatra izmirenom kada fiducijar postane punopravni vlasnik odnosno imatelj prava.

Kao punopravni vlasnik ovlašten je tražiti na temelju navedene potvrde javnog bilježnika, ovrhu radi predaje stvari u posjed odnosno ovrhu ili poduzimanje drugih pravnih radnji radi stjecanja ovlaštenja na slobodno vršenje prava čijim je punopravnim nositeljem postao, a ukoliko je postao punopravni vlasnik nekretnine, ovlašten je temeljem navedene potvrde javnog bilježnika o tome da je postao punopravni vlasnik nekretnine, tražiti brisanje hipoteke u zemljišnim knjigama. Rok za plaćanje poreza teče od primitka potvrde.

Fiducijar može odustati od postupanja po odredbama čl.277. Sve do trenutka dok javni bilježnik ne proda predmet osiguranja i tada je dužan naknaditi istom sve troškove

Ispunjenjem obveze od strane fiducijanta tj. Namirenjem fiducijarove tražbine osigurane fiducijarnim prijenosom vlasništva te u slučaju da osigurana tražbina prestane na bilo koji drugi način osim tako što je fiducijar postao punopravni vlasnik stvari ili nositelj prava, fiducijar je dužan bez odgode vratiti fiducijantu vlasništvo stvari odnosno pravo.

ZID OZ 2005 unosi i novinu koja se ogleda u mogućnosti i pravu samog fiducijanta da nakon dospjelosti osigurane tražbine zatraži unovčenje predmeta osiguranja.

Unovčenje se provodi uz odgovarajuću primjenu pravila o unovčenju predmeta osiguranja od strane fiducijara. Svrha je eventualno preduhitriti fiducijara da pokrene postupak po čl.277. I postane punopravni vlasnik stvari odnosno imatelj prava.

Odredbe o javnobilježničkom ili sudskom osiguranju prijenosom vlasništva na stvari i prijenosom prava na odgovarajući se način primjenjuju i na prijenos dionica koje nisu ubilježene na računu kod SDA te nadalje na prijenos udjela odnosno poslovnih udjela u trgovačkom društvu, odnosno ako se radi o predmetima osiguranja na kojima se prava stječu upisom u javne knjige, na odgovarajući se način primjenjuju odredbe o fiducijarnom osiguranju odnoseće na nekretnine.

ZID OZ 2005 u čl.125. Ponovno dopušta uspostavu zemljišnoknjižnog stanja kakvo je bilo prije ZID OZ 2003, što znači da, ukoliko je već proveden upis potonjeg i prijašnjeg vlasništva po čl.103. ZID OZ 2003 svaka stranka može tražiti brisanje takovog upisa, a ako o prijedlogu stranaka u smislu čl.103. Zemljišno knjižni sud još nije odlučio, tada će taj postupak obustaviti.