Ostvarivanje fiducijarnog osiguranja u stečajnom i Ovršnom postupku
Indeks članka
- Ostvarivanje fiducijarnog osiguranja u stečajnom i Ovršnom postupku
- Namirenje fiducijara ako nad fiducijantom nije pokrenut stečajni postupak
- Namirenje fiducijara ako je nad fiducijantom pokrenut stečajni postupak
- Zaključak
O autoru
Nevenka Siladi Rstić je sudac Trgovačkog suda u Zagrebu od 1999. Radila je na parničnim predmetima, sada je raspoređena za rad na stečajnim predmetima. Zamjenica je predsjednika stečajnog odjela. Autor je stručnih članaka iz područja stečajnog I ovršnog prava vezanog za stečaj, te predavač na stručnim seminarima.
Još je pravni poredak u rimskoj državi poznavao i regulirao fiducijarno osiguranje tražbina.
Fiducija se sastojala u tome da dužnik prenosi na vjerovnika vlasništvo stvari s fiducijarnim uglavkom (pactum fiduciae) da će mu ovaj vlasništvo vratiti kada mu bude isplaćen dug. Fiducija je služila vjerovnikovom osiguranju tražbine.
Vjerovnik je postojao vlasnik stvari i mogao je s njom odmah raspolagati te je usprkos fiducijarnom uglavku mogao prodati stvar i prije namirenja duga, što je bio pravno valjan posao. Međutim takovo ponašanje vjerovnika ( prodaja prije dospijeća) bilo je najprije tretirano kao nemoralno ponašanje bez pravne zaštite ( jer se fiducija bazirala na dobroj vjeri) ali je kasnije dužnik dobio i pravo na tužbu radi naknade štete (actio fiduciae).
Iako je fiducij u konačnosti napušten u rimskom pravu, ipak je ostao temelj kodifikacije u mnogim državama sve do danas.
U našem pravnom poretku i danas u tom smislu nije puno promijenjeno.
Institut fiducijarnog osiguranja tražbina odnosno sudsko i javnobilježničko osiguranje prijenosom vlasništva na stvari i prijenosom prava ( u daljnjem tekstu: fiducij) u naš je pravni sustav prvi put uveden Ovršnim zakonom iz 1996.godine ( NN 57/96, dalje: OZ 1996) od 11.08.1996.godine (čl.273. Do 280.). Do danas je taj institut nekoliko puta mijenjan Novelama OZ i to: 1. Novelom OZ u 04.mj.1999.godine ( NN 29/99 dalje: ZID OZ 1999), 2. Novelom OZ u 11.mj.2003.godine (NN 173/03 dalje: ZID OZ 2003) kojom je potpuno promijenjena dotadašnja koncepcija fiducija, da bi 3. Novela OZ iz 05.mj.2005.godine ( NN 88/05, dalje: ZID OZ 2005) ponovno vratila institut fiducija na pravni režim koji je vrijedio prije ZID OZ 2003.godine a i unijela određene novine u odnosu na taj način osiguranja vjerovnikove tražbine.
I Stečajni zakon iz 1996.godine (NN 44/96, dalje: SZ 1996) koji je stupio na snagu 01.01.1997.godine a kojim je prestao važiti dotadašnji Zakon o prisilnoj nagodbi, stečaju i likvidaciji ( osim odredbi odnosećih na stečaj i likvidaciju banaka) uključuje u svojim odredbama fiducijarno osiguranje, a tretira ga kao razlučno pravo s određenim prednostima u ostvarenju, a njegove kasnije izmjene i dopune izravno su i samostalno uredile postupak i način ostvarenja tražbina fiducijarnih vjerovnika (čl. 81. A., 81. B. I 81.c.) I to 2. Novelom iz 2000.godine (NN 129/00, dalje: ZID SZ 2000) i 3. Novelom iz 2003.godine (NN 123/03, dalje: ZID SZ 2003), dok je taj institut mijenjan 4. Novelom SZ iz 2006.godine ( NN 82/06, dalje: ZID SZ 2006) na način da je mijenjana odredba čl.81.a. I brisane odredbe čl.81. B. I c. O čemu će u daljnjem tekstu biti riječ, sve s osnovnim obrazloženjem zakonodavca da ostvarivanje prava koja proizlaze iz ove vrste osiguranja valja provesti prema odredbama osnovnog zakona ( Ovršnog zakona) bez propisivanja posebnog postupka za ostvarivanje toga prava u slučaju stečaja nad dužnikom (a koji posebni postupak je do ZID SZ 2006 bio propisan člancima 81. A., b. I c.).
Odgovor na pitanje kako i na koji način, u kojem postupku te s kojim posljedicama fiducijarni vjerovnik može realizirati fiducij odnosno namiriti svoju tražbinu osiguranu fiducijem ukoliko istu dobrovoljno ne ispuni fiducijarni dužnik, ovisi o nekoliko elemenata: o tome kada su stranke zaključile sporazum o fiducijarnom osiguranju tražbine, o tome koji je sadržaj toga sporazuma, koja prava i obveze za stranke iz istog proizlaze, o kojim se predmetima osiguranja radi, da li su ti predmeti osiguranja upisani u javne knjige i kada, o tome da li je ili nije nad fiducijarnim dužnikom otvoren stečajni postupak.
Stranke sporazuma o fiducijarnom osiguranju su: fiducijarni vjerovnik (predlagatelj osiguranja, fiducijar, prethodni vlasnik po ZID OZ 2003 do ZID OZ 2005 i po Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, dalje: fiducijar) i fiducijarni dužnik (protivnik osiguranja, fiducijant, potonji vlasnik, dalje: fiducijant) a sporazum o osiguranju tražbine prijenosom vlasništva na stvari i prijenosom prava ( dalje: Sporazum) zaključuje se na zapisnik pred sudom ili pred javnim bilježnikom u formi javnobilježničkog akta ili solemnizirane privatne isprave.
Obzirom na naslov, prvenstveni je cilj ovog teksta ukazati na različit položaj i prava fiducijara u slučaju kada namiruje svoju tražbinu naspram fiducijanta nad kojim je otvoren stečajni postupak i naspram onog nad kojim nije otvoren stečajni postupak.