O parničnom postupku i nadležnosti sudova

Što je parnični postupak?

Parnični postupak je redoviti put pravne zaštite u području građanskopravnih odnosa.

Kojim su zakonom uređena pravila postupanja u parničnom postupku?

Pravila postupanja u parničnom postupku uređuje Zakon o parničnom postupku, objavljen u Narodnim novinama broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03 i 88/05.

Kako se pokreće parnični postupak?

Parnični se postupak pokreće podnošenjem tužbe sudu.

Da li sud može odlučivati izvan granica zahtjeva i može li odbiti odlučivati o zahtjevu za koji je nadležan?

U parničnom postupku sud odlučuje u granicama zahtjeva koji su postavljeni. Sud ne može odbiti odlučivati o zahtjevu za koji je nadležan.

Na koji način stranke u postupku mogu raspolagati postavljenim zahtjevima?

Stranke se mogu odreći svog zahtjeva, priznati zahtjev protivnika i nagoditi se.

Mora li sud prije donošenja odluke provesti raspravu?

Sud o tužbenom zahtjevu odlučuje, u pravilu, na temelju usmene, neposredne i javne rasprave.

Da li se svakoj stranci mora omogućiti da se izjasni o zahtjevima i navodima protivne stranke?

Sud će svakoj stranci dati mogućnost da se izjasni o zahtjevima i navodima protivne stranke.

Na kojem se jeziku vodi parnični postupak?

Parnični se postupak vodi na hrvatskom jeziku i uz uporabu latiničnog pisma, ako za uporabu u pojedinim sudovima nije zakonom uveden koji drugi jezik ili koje drugo pismo.

Da li je u parničnom postupku prihvaćeno načelo pružanja pomoći neukim strankama?

Stranku koja se iz neznanja ne koristi pravima što joj pripadaju prema ovom Zakonu sud će upozoriti koje parnične radnje može poduzeti.

Na koji način stranke poduzimaju radnje u parničnom postupku?

Stranke poduzimaju parnične radnje pismeno izvan ročišta ili usmeno na ročištu.
U postupku pred trgovačkim sudovima stranke ne mogu izvan ročišta davati izjave usmeno na zapisnik kod suda.

Pazi li sud po službenoj dužnosti na svoju nadležnost?

Sud po službenoj dužnosti pazi ide li rješavanje spora u sudsku nadležnost.
Po primitku tužbe ocjenjuje je li stvarno nadležan, te postoji li isključiva mjesna nadležnost za postupanje.

U kojim sporovima su trgovački sudovi stvarno nadležni za postupanje?

Trgovački sudovi u parničnom postupku u prvom stupnju sude:

1. u sporovima što proizlaze iz trgovačkih ugovora i u sporovima za naknadu štete koja proizlazi iz tih ugovora između osoba koje obavljaju gospodarsku djelatnost;
2. sporove u povodu osnivanja, rada i prestanka trgovačkog društva kao i raspolaganju članstvom i članskim pravima u trgovačkom društvu;
3. sporove između članova trgovačkog društva međusobno, te između članova društva i društva koji se tiču upravljanja društvom i vođenja poslova društva kao i prava i obveza članova društva koji proizlaze iz njihova položaja u društvu, sporove između predsjednika i članova uprave ili nadzornog odbora društva i društva ili njegovih članova koji nastanu u svezi s njihovim radom u društvu ili za društvo;
4. sporove o odgovornosti članova trgovačkog društva, člana uprave ili nadzornog odbora trgovačkog društva za obveze trgovačkog društva;
5. sporove u kojima je stranka osoba nad kojom je otvoren stečajni postupak, bez obzira na svojstvo druge stranke i vrijeme pokretanja sporova, te svih sporova u povodu stečaja, ako za pojedine vrste sporova zakonom nije izrijekom određeno da su za njih uvijek stvarno nadležni sudovi druge vrste;
6. u sporovima koji se odnose na brodove i plovidbu na moru i unutarnjim vodama, te u sporovima na koje se primjenjuje plovidbeno pravo (plovidbeni sporovi), osim sporova o prijevozu putnika;
7. u sporovima koji se odnose na zrakoplove i na sporove na koje se primjenjuje zračno plovidbeno pravo, osim sporova o prijevozu putnika;
8. u sporovima koji se odnose na zaštitu i uporabu industrijskog vlasništva, autorskog prava i srodnih prava i drugih prava intelektualnog vlasništva, na zaštitu i uporabu izuma i tehničkih unapređenja te tvrtke, ako posebnim zakonom nije drugačije određeno;
9. u sporovima u povodu djela nelojalne tržišne utakmice, monopolističkih sporazuma i narušavanja ravnopravnosti na jedinstvenom tržištu Republike Hrvatske;
10. u sporovima između osoba iz točke 1. u kojima kao suparničari sudjeluju druge fizičke ili pravne osobe.

Kada sudi i odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske u parničnom postupku?

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske u parničnom postupku sudi u prvom stupnju u slučajevima predviđenim zakonom; odlučuje o žalbama protiv odluka trgovačkih sudova donesenih u prvom stupnju; odlučuje o sukobu mjesne nadležnosti između trgovačkih sudova.

Da li u parničnom postupku sudi sudac pojedinac ili vijeće?

U prvom stupnju sporove sudi sudac pojedinac, dok u drugom stupnju i u povodu revizije sudovi odlučuju u vijeću.

Što je vrijednost predmeta spora? Zašto se i kako utvrđuje vrijednost predmeta spora?

Vrijednost predmeta spora je vrijednost zahtjeva što ga tužitelj ističe u tužbi, izražena u novcu.

Utvrđuje se jer postoje slučajevi u kojima je mjerodavna vrijednost predmeta spora, npr. pravo na izjavljivanje revizije, ovlaštenje sudskih savjetnika da provode postupak, kvalifikacije koje moraju imati punomoćnici pravnih osoba, primjena pravila o postupku u sporovima male vrijednosti i dr.

Pri utvrđivanju vrijednosti predmeta spora uzima se u obzir samo vrijednost glavnog zahtjeva.

Što je mjesna nadležnost suda?

Pravila o mjesnoj nadležnosti određuju koji će teritorijalno određeni sud, koji je stvarno nadležan, biti ovlašten i dužan odlučivati o konkretnom tužbenom zahtjevu.

Mogu li stranke sporazumno utvrditi mjesnu nadležnost određenog trgovačkog suda?

Ako zakonom nije određena isključiva mjesna nadležnost suda stranke se mogu sporazumjeti da im u prvom stupnju sudi sud koji nije mjesno nadležan, uz uvjet da je taj sud stvarno nadležan. Sporazum važi samo ako je sastavljen u pisanom obliku i ako se tiče određenog spora ili više sporova koji svi proistječu iz određenog pravnog odnosa. Ispravu o sporazumu tužitelj mora priložiti uz tužbu.