Trgovački sud u Zagrebu

Organi dioničkog društva

autor: Nevenka Marković

Indeks članka

  1. Promjene zakona o trgovačkim društvima vezane za dionička društva
  2. Dionička društva
  3. Pojam i obilježja dioničkog društva
  4. Pravni odnosi između društva i dioničara
  5. Organi dioničkog društva
  6. Ništavost i pobojnost odluka glavne skupštine
  7. Zaključak

Pripadni dokumenti

Obrazac 1. Rješenje o upisu pobijane odluke u sudski registar
(msword, 30,50 kB)

Obrazac 2. Prijava upisa osnivanja dioničkog društva
(msword, 80,00 kB)

Obrazac 3. Prijava promjene statuta
(msword, 68,00 kB)

Obrazac 4. Prijava upisa brisanja članova uprave i nadzornog odbora i prijava upisa članova upravnog odbora i izvršnih direktora
(msword, 77,00 kB)

O autoru

Nevenka Marković je sudac Trgovačkog suda u Zagrebu od 1996.g do 2011.g.

Autor je brojnih članaka iz područja stečajnog, ovršnog i registarskog prava, te prava društava. Predavač je na Pravosudnoj akademiji i na stručnim seminarima. Član je radne grupe Ministarstva pravosuđa za izradu promjena Stečajnog zakona, Zakona o trgovačkim društvima i Zakona o sudskog registru.

Odredbom članka 64. Idztd uvode se u ztd novi članci 272.a do 272.o. Kojima se u hrvatsko pravno uređenje dioničkog društva uvodi monistički ustroj organa društva. Time će se republika hrvatska pridružiti većini država članica europske unije koje omogućavaju primjenu monističkog ustroja organa dioničkog društva. Neke od zemalja europske unije u svom pravnom uređenju, monistički ustroj organa društva određuju kao jedinu mogućnost, dok druge daju mogućnost izbora između ova dva rješenja. Hrvatska je od 1. Travnja 2008. Dala dioničkim društvima slobodu izbora između ova dva ustroja organa društva, na način da će dionička društva u svojim statutima odlučiti da li će zadržati dualistički ustroj koji su do sada imala, ili ga zamijeniti monističkim ustrojem organa društva.

Osnovna karakteristika dualističkog ustroja organa društva koji u hrvatskoj imaju sva dionička društva, je da se radi o striktnoj podjeli nadležnosti između dva organa društva, nadzornog odbora s jedne strane i uprave društva, s druge strane. Nadzorni odbor ima nadzornu funkciju, a uprava je ovlaštena za vođenje poslova društva i tako će i ostati u društvima koja i dalje budu opredijeljena za ovakav način ustroja organa društva. Osnovna karakteristika monističkog ustroja organa društva je da je jedan organ, upravni odbor, ovlašten odlučivati o bitnim stvarima vođenja poslova društva i nadzirati kako se ti poslovi vode, imenovati i opozivati izvršne direktore i u odnosu na njih zastupati društvo.

Međutim, pored uvođenja monističkog ustroja organa dioničkog društva s potpuno novim uređenjem, zakonodavac je odredio i nekoliko promjena koje se odnose na dualistički ustroj organa društva, te koje će promjene utjecati na promjene statuta dioničkih društva odnosno na promjene u uređenju organa dioničkog društva koje je ostalo opredijeljeno za dualistički ustroj organa dioničkog društva.

Dualistički ustroj organa dioničkog društva

Uprava društva

Bitne promjene koje se odnose na upravu društva vezane su za mandat članu uprave i davanju ostavke na funkciju predsjednika i člana uprave. Razlog zašto se interveniralo u odredbu zakona o sastavu uprave dioničkog društva19 krije se u neujednačenosti sudske prakse u pogledu početka mandata predsjedniku i članu uprave. Novim zakonskim uređenjem koje glasi „ nije li u odluci o imenovanju što drugo rečeno, mandat predsjedniku i članu uprave, počinje s danom donošenja odluke o imenovanju bez obzira na upis u sudskom registru“, jasno je određeno da je upis u sudski registar za upravu, deklaratoran, te da imenovanom predsjedniku i članovima uprave, mandat počinje teći od dana donošenja odluke nadzornog odbora, a ne upisom u sudski registar, osim ako nadzorni odbor ne odluči da mandat počinje teći po nekom drugom kriteriju npr. Upisom u sudski registar i sl.

Daljnja promjena u ZTD odnosi se na odredbe zakona koje uređuju ostavke predsjednika i članova uprave20 a koje su do ovih promjena samo uređivale formu ostavke, kome se ostavka daje, te obvezu ostalih članova uprave i predsjednika nadzornog odbora provesti promjenu u sudskom registru. Novim odredbama zakona je dodano uređenje da davanje ostavke nije vezano odnosno uvjetovano činjenicom da li je društvo podnijelo zahtjev za naknadu štete protiv člana uprave . Ostavka je valjana, a društvo u posebnom postupku može tražiti naknadu štete ako smatra da je davanjem ostavke član uprave odgovoran što je društvu nastupila šteta.

Pitanje koje se nametalo u praksi da li o ostavci treba odlučiti nadzorni odbor ili ne , sada je razriješeno na način da je određeno da mandat u članstvu uprave ne prestaje odlukom nadzornog odbora već mandat prestaje danom kada je izjava dana, ako za nju postoji važan razlog. Ako iz izjave ne proizlazi važan razlog, mandat u članstvu uprave, prestaje protekom roka od četrnaest dana od dana davanja izjave o ostavci. Isto tako je zauzet stav o neopozivosti ostavke, da se ne bi s ostavkom manipuliralo, te je uređeno da je ostavka neopoziva, a ista se može povući samo uz suglasnost nadzornog odbora. Dakle, dok za prestanak mandata nije potrebna odluka nadzornog odbora, za povlačenje ostavke, takva odluka je potrebna.

Zakon više ne uvjetuje da se moraju poduzeti mjere radi upisa promjene u sudskom registru kako je bilo ranije posebno uređeno u članku 244a ztd, već se ostavka u pisanom obliku daje nadzornom odboru koji o ostavci treba izvijestiti ostale članove uprave ako ih ima. Društvu je dano na volju da ostane, ako to želi bez člana uprave ili članova uprave i na taj način je prisiljeno društvo da putem nadzornog odbora pristupi imenovanju novog člana uprave umjesto člana koji je dao ostavku. Na ovakav način, riješena je inertnost nadzornog odbora koji nije odmah pristupio promjeni članstva u upravi jer je podatak iz sudskog registra i dalje ukazivao da je član uprave osoba koja je podnijela ostavku. Kako je sada upis u sudski registar deklaratoran, član uprave koji je dao ostavku svojom izjavom o danoj ostavci dokazivat će da više nije član uprave društva, a može i kao zainteresirana osoba zatražiti od suda imenovanje člana uprave umjesto sebe prema odredbi članka 245. Ztd. I time riješiti promjenu članstva u upravi društva koju ne želi ili ne može provesti sam nadzorni odbor nakon primljene ostavke.

Nadzorni odbor

Kao i kod uprave dioničkog društva i kod nadzornog odbora, zakonodavac je intervenirao u početak mandata nadzornog odbora21 i davanje ostavke od strane predsjednika ili člana nadzornog odbora22.

Mandat članu nadzornog odbora počinje teći danom donošenja odluke glavne skupštine, ako u odluci glavne skupštine nije drugačije rečeno. Ako se radi o imenovanom, a ne izabranom članu nadzornog odbora, mandat imenovanom članu počinje teći s danom davanja izjave o imenovanju. Upis u sudski registar je deklaratorne prirode što znači da je netko član nadzornog odbora od dana izbora ili imenovanja ( ako u odluci ili izjavi nije drukčije rečeno ), a ne od upisa u sudski registar.

Predlaganje sudskog opoziva člana nadzornog odbora nije više vezano dokazivanjem činjenice da dioničar koji podnosi zahtjev za opoziv člana nadzornog odbora ima najmanje jednu desetinu temeljnog kapitala već se kao kumulativni uvjet jednoj desetini temeljnog kapitala nameće „ili najmanje 8.000.000,00 kn tog kapitala.“23

Predsjednik i član nadzornog odbora mogu dati ostavku društvu u pisanom obliku. Pod društvom se misli da se ostavka daje upravi društva, a uprava je dužna odmah o ostavci izvijestiti ostale članove nadzornog odbora.

Za prestanak članstva u nadzornom odboru nije potrebna odluka glavne skupštine jer izjava o davanju ostavke djeluje od dana kada je ostavka dana osim ako u izjavi nije naveden drugi trenutak djelovanja. Kao i kod uprave društva, zakonodavac uvodi neopozivost dane ostavke, koja se može povući samo uz suglasnost glavne skupštine. U nadzornom odboru kao član može biti imenovan predstavnik radnika. Imenovanje ovog člana vrši nadležno radničko vijeće, pa o ostavci ovog člana nadzornog odbora ne odlučuje glavna skupština već radničko vijeće.

Upravni odbor24 i izvršni direktori25

Nadležnost

Ustrojavanjem novog pododjeljka 2.a u odjeljku 5. „organi društva“, predviđena je mogućnost uvođenja monističkog ustroja organa dioničkog društva. Dionička društva će na glavnim skupštinama odlučivati da li će promijeniti dosadašnji dualistički ustroj organa društva u monistički ustroj, kroz izmjenu statuta. Postavlja se pitanje da li se donošenje izmjene statuta i provedba te izmjene donošenjem odluke o izboru organa društva, može provesti na istoj glavnoj skupštini? O tome ćemo govoriti u poglavlju pod nazivom, odluke glavne skupštine.

U dualističkom ustroju organa društva, vođenje poslova društva ili poslovodstvo je povjereno upravi društva koja te poslove vodi na vlastitu odgovornost. U tom ustroju uprava je poslovodni i zastupnički organ društva, dok nadzorni odbor nadzire vođenje poslova društva. Ova stroga podijeljenost između dva organa društva ne postoji u monističkom ustroju organa društva prema kojem, osnovni i jedini organ, upravni odbor obavlja slijedeće poslove:

a ) vodi društvo,

b) postavlja osnove za obavljanje predmeta poslovanja,

c) nadzire vođenje poslova,

d) zastupa društvo prema izvršnim direktorima,

e) saziva glavnu skupštinu kada je to potrebno radi dobrobiti društva,

f) brine se o tome da se uredno vode poslovne knjige društva,

g) podnosi prijedlog za otvaranje stečajnog postupka i i) kod sastavljanja i utvrđivanja godišnjih izvješća ima obveze i prava koja prema odredbama čl. 300.a. Do 300.e ztd pripadaju nadzornom odboru u dualističkom ustroju organa društva.

Pojam da upravni odbor „ vodi društvo“ je široki pojam. U članku 272. J ztd uređeno je da ovlasti koje su zakonom dane upravnom odboru ne mogu se prenositi na izvršne direktore, što ne pojašnjava pojam vođenja društva. Ako se pod pojmom „vođenje društva“ podrazumijeva vođenje poslova društva onda bi to bilo svako djelovanje usmjereno ostvarivanju cilja zbog kojeg je društvo osnovano i pri tome nije bitno je li riječ o poduzimanju pravnih ili nekih drugih radnji. U to se ubraja odlučivanje o organizaciji i vođenju poduzeća društva, reklamiranje, poduzimanje radnji prema trećim osobama, uključujući zaposlene i druge članove društva, vođenje poslovnih knjiga, izrada godišnjih financijskih izvješća, dopisivanje, nadzor nad zaposlenicima, vođenje sporova i sudjelovanje u drugim postupcima u interesu društva26. Dakle, proizlazi da upravni odbor vodi društvo odnosno vodi poslove društva što nadzorni odbor ne može, a koji su to poslovi u isključivoj nadležnosti upravnog odbora određuje čl. 272.h ztd.

U isključivoj nadležnosti upravnog odbora je postavljanje osnove za obavljanje predmeta poslovanja ( poslovna politika društva ), kao i ovlast za sazivanje glavne skupštine kada je to potrebno radi dobrobiti društva. Izvršni direktori nisu ovlašteni sazvati glavnu skupštinu s takvim dnevnim redom već im upravni odbor može povjeriti samo obavljanje pojedinih radnji radi pripreme i vođenja glavne skupštine. Upravni odbor je nadalje nadležan sazvati glavnu skupštinu ako se kod izrade godišnjih i drugih financijskih izvješća ustanovi da u društvu postoji gubitak u visini polovine temeljnog kapitala društva. Ako iz izvješća ili po slobodnoj procjeni izvršnih direktora, proizlazi takav gubitak, izvršni direktori su obvezni bez odgađanja izvijestiti predsjednika upravnog odbora. Istu obvezu imaju izvršni direktori i za slučaj da društvo postane nesposobno za plaćanje ili prezaduženo ( stečajni razlozi). U monističkom ustroju organa društva, u takvom slučaju, upravni odbor ima obvezu najkasnije u roku od tri tjedna od nastanka stečajnih razloga, zatražiti otvaranje stečajnog postupka nad društvom.

Upravni odbor nadzire vođenje poslova društva i pri tome mu je posebno naglašena uloga brinuti se o tome da se uredno vode poslovne knjige i poduzimati mjere prikladne za sustavni nadzor nad vođenjem poslova društva od strane izvršnih direktora, kako bi se pravovremeno otklonile okolnosti koje dovode u opasnost društvo i njegovo poslovanje. Prilikom pregledavanja godišnjih izvješća o stanju društva ili konsolidiranog godišnjeg izvješća, upravni odbor postupa u skladu s čl. 263. St. 2. Ztd i podnosi pisano izvješće glavnoj skupštini o obavljenom nadzoru.

Upravni odbor je zastupnički organ društva u postupku koji pokrene neki od izvršnih direktora protiv društva, s time da u zastupanju ne može sudjelovati nitko od izvršnih direktora, ako su u sastavu upravnog odbora, i to zbog sukoba interesa.

U vođenju poslova društva sudjeluju i izvršni direktori. Međutim za razliku od uprave društva kojoj je povjereno vođenje poslova društva na vlastitu odgovornost27, u odredbi članka 272.l ztd st. 2. Nije utvrđeno da izvršni direktori vode poslove društva na vlastitu odgovornost. Vođenje poslova društva na vlastitu odgovornost znači da uprava društva nije pri tome vezana uputama drugih organa društva pa niti uputama koje joj daju većinski dioničari, a nadzorni odbor je ograničen na vršenje nadzora. Kod monističkog ustroja organa društva, izvršni direktori ne vode poslove društva na vlastitu odgovornost ( jer takve odredbe nema u navedenom članku ) pa bi to značilo da su izvršni direktori vezani uputama upravnog odbora. Izvršni direktori vode poslove društva samo zajedno, ako statutom ili poslovnikom o radu izvršnih direktora nije drukčije određeno. Kod poveznih društava vođenje poslova društva od strane izvršnih direktora obavlja se poštivajući odredbe zakona vezane za upravu društva i odredbe o izvršnim direktorima.

Izvršni direktori su obvezni registarskom sudu podnositi prijave za upis promjena u društvu u sudski registar uz odgovarajuće isprave kao što su to dužni i članovi uprave društva, s time da prijavu uz njih potpisuje i predsjednik upravnog odbora.

O radu izvršnih direktora, ako ih ima više, donosi se poslovnik koji mogu donositi sami izvršni direktori ako ta ovlast statutom nije dana upravnom odboru. Statutom ili poslovnikom o radu izvršnih direktora koji donesi upravni odbor, može se urediti da izvršni direktori vode poslove društva drugačije od zajedničkog. Drugim riječima, u poslovniku o radu izvršnih direktora koji donose sami izvršni direktori jednoglasnom odlukom, ne bi sami izvršni direktori sebi mogli dati ovlast da drugačije vode poslove društva osim zajedno.

Sastav, imenovanje i opoziv članova upravnog odbora i izvršnih direktora

Upravni odbor sastoji se od najmanje tri člana ali se statutom može odrediti i veći broj članova vodeći pri tome računa o mogućem najvećem broju članova u odnosu na visinu temeljnog kapitala, kako je određeno za članove nadzornog odbora28. Članovi upravnog odbora mogu biti birani ili imenovani ( kao što je slučaj s predstavnikom radnika u nadzornom odboru ) na vrijeme određeno statutom, ali ne duže od šest godina i mogu biti ponovo birani. Na početak tijeka mandata članovima upravnog odbora primjenjuju se odredbe zakona o mandatu nadzornog odbora, kao i davanje ostavke i pravni učinci dane ostavke. U sastavu upravnog odbora mogu biti i izvršni direktori i to u slučaju kada je član upravnog odbora imenovan za izvršnog direktora. Zakonodavac ovdje ograničava broj članova upravnog odbora koji mogu biti imenovani izvršnim direktorima, pa određuje da većina članova upravnog odbora moraju biti neizvršni direktori. Korištenje pojma izvršni i neizvršni direktori koji su u sastavu upravnog odbora, dovodi do zaključka da u sastavu upravnog odbora imamo direktore koji mogu biti izvršni ili neizvršni. Ako su izvršni direktori onda se na njih odnose odredbe zakona vezane za izvršne direktore, ali i odredbe zakona vezane za upravni odbor. Ako su neizvršni direktori onda su samo članovi upravnog odbora bez drugih ovlasti.

Odredbe zakona o imenovanju članova nadzornog odbora od strane suda primjenjuju se i za upravni odbor, pa će sud imenovati članove upravnog odbora koji nedostaju da bi upravni odbor mogao donositi odluke. Prijedlog za imenovanje članova upravnog odbora, dužni su podnijeti izvršni direktori, a mogu ga podnijeti i članovi upravnog odbora, dioničari te radničko vijeće, ako je u upravnom odboru predstavnik radnika ili u njemu mora biti. Zakonodavac je predvidio još jednu situaciju kada se od suda može tražiti imenovanje člana upravnog odbora, osim ako ih nema dovoljno za donošenje odluka, a to je ako upravni odbor ima dulje od tri mjeseca manje članova od broja predviđenog zakonom ili statutom društva. U hitnim slučajevima rok može biti i kraći. Članu upravnog odbora kojeg je imenovao sud ističe mandat početkom trajanja mandata člana izabranog odnosno imenovanog od strane glavne skupštine društava ili povlaštenih osoba umjesto člana koji je nedostajao.

Na opoziv člana upravnog odbora primjenjuju se odredbe zakona o opozivu članova nadzornog odbora.29

Izvršne direktore ( jednog ili više ) imenuje upravni odbor na mandatno razdoblje utvrđeno statutom ali ne dulje od šest godina. Ako društvo ima više izvršnih direktora, jednog od njih mora imenovati glavnim izvršnim direktorom. Izvršni direktori mogu imati zamjenike koje također imenuje upravni odbor. Zakonodavac je omogućio da se statutom mogu propisati i druga svojstva, osim ispunjenja uvjeta iz članka 239 ztd, koja osoba treba ispunjavati da bi bila imenovana izvršnim direktorom.

Izvršne direktore može imenovati i sud pod uvjetima iz članka 245. Ztd koji se odnosi na upravu društva.

Odredba članka 244. Ztd kojom su uređeni način i uvjeti opoziva uprave koju nadzorni odbor može opozvati kada za to postoji važan razlog, ne primjenjuje se na izvršne direktore koje upravni odbor može opozvati svojom odlukom u svako doba, s time da se ne dira u ugovor što su ga izvršni direktori sklopili s društvom. Zakonom nije pružena zaštita izvršnim direktorima propisivanjem uvjeta kada se oni mogu opozvati već je to prepušteno društvu uvođenjem takvih odredbi u statut društva. To je i razumljivo jer izvršni direktori vode poslove društava prema uputama upravnog odbora i mogu se nalaziti u sastavu upravnog odbora, pa nepoštivanje odluka upravnog odbora o vođenju društva može uzrokovati opoziv izvršnog direktora u svako doba.

Izvršni direktori su i poslovodni i zastupnički organ društva, tako da zastupaju društvo i pri tome se na njih primjenjuju odredbe zakona vezane za upravu društva30. Izvršni direktori potpisuju se, pri vođenju poslova društva ili zastupanja društva, u ime društva pri čemu moraju navesti tvrtku društva uz dodatak „ izvršni direktor“.

Način rada upravnog odbora i izvršnih direktora

Statutom se treba urediti način biranja predsjednika i najmanje jednog zamjenika predsjednika upravnog odbora, a koje članovi upravnog odbora biraju između sebe. Kogentnom zakonskom odredbom31 je određeno da predsjednik i prvi zamjenik predsjednika upravnog odbora ne mogu biti istodobno i izvršni direktori, kao i da u upravnom odboru mora biti manje izvršnih direktora od neizvršnih direktora.

O radu upravnog odbora sam upravni odbor može donijeti poslovnik, a statutom se mogu urediti pojedina pitanja o radu upravnog odbora, ako nema poslovnika.

Na vođenje zapisnika sa sjednice upravnog odbora, sazivanje sjednica, sudjelovanje i odlučivanje na sjednicama upravnog odbora na odgovarajući se način primjenjuju odredbe zakona o nadzornom odboru.

Ako se na sjednici upravnog odbora odlučuje o imenovanju ili opozivu izvršnih direktora, ili njihovoj odgovornosti i odnosima s društvom, izvršni direktori koji su članovi upravnog odbora ne mogu sudjelovati u donošenju takvih odluka, niti se njihovo prisustvo računa u kvorum, niti u većinu potrebnu za donošenje odluka. Dakle, dalo bi se zaključiti da izvršni direktori mogu prisustvovati sjednici, ali ukupan broj članova potrebnih za određivanje kvoruma i donošenje odluka sveo bi se na broj kao da izvršni direktori nisu članovi upravnog odbora.

Način rada izvršnih direktora se posebno određuje poslovnikom koji donose sami izvršni direktori ili upravni odbor. Jedina odredba zakona koja određuje kada se smatra da je odluka izvršnih direktora donesena, ako ih je više, je odredba čl.272.l st. 5. Ztd gdje se određuje da se samo jednoglasnom odlukom svih izvršnih direktora može donijeti poslovnik o radu izvršnih direktora.

Kodeks korporativnog upravljanja

Izmjenama i dopunama zakona iz 2003. Uvedena je obveza dioničkom društvu čije dionice kotiraju na burzi ( čijim se dionicama trguje na uređenom tržištu vrijednosnih papira) svake godine dati pisanu izjavu o tome da su postupili u skladu s preporukama objavljenim u kodeksu korporacijskog upravljanja. Usklađujući ovaj dio zakona s odredbama direktive vijeća 2006/46/ec, novom odredbom članka 272.p ztd propisuje se oblik i sadržaj izjave uprave društva, nadzornog odbora odnosno upravnog odbora o primjeni kodeksa korporativnog upravljanja.

Izjava navedenih organa društva daje se u okviru posebnog odjeljka godišnjih izvješća o stanju društva. Kako je godišnje izvješće dostupno javnosti, jer se dostavlja u sudski registar na čijem se području nalazi sjedište društva, njegova objava je posljedica neželjenih pojava zlouporabe prava do kojih je došlo u velikim svjetskim dioničkim društvima.

Propisivanjem sadržaja izjave koja se dostavlja u sudski registar, želi se osigurati da se u dioničkim društvima primjenjuje najbolja korporativna praksa, pa stoga izjava mora najmanje sadržavati:

  • podatke o kodeksu i to jedan od tri moguća rješenja: a) kodeksu koji obvezuje društvo, b) kodeksu koje društvo dobrovoljno primjenjuje i/ili c) praksi koju primjenjuje izvan onoga što se traži propisima, kao i podatke o tome gdje su objavljeni odgovarajući kodeksi odnosno praksa korporativnog upravljanja,
  • odstupa li društvo od kodeksa navedenih u prethodnoj alineji i objašnjenja u kojem to dijelu odstupa, te iz kojih razloga,
  • opis osnovnih obilježja provođenja unutarnjeg nadzora u društvu i upravljanja rizicima u odnosu na financijsko izvješće,
  • podatke o značajnim neposrednim i posrednim imateljima dionica, ograničenjima koja se odnose na prava iz dionice ( pravo glasa ), pravilima o imenovanju i opozivu organa upravljanja i njihovim ovlastima u izdavanju dionica ili stjecanju vlastitih dionica,
  • podatke o sastavu i djelovanju organa upravljanja i njihovih pomoćnih tijela.

Glavna skupština32

Uređujući pravila za glavnu skupštinu, zakonodavac je jasnije intervenirao u odredbe zakona vezane za sazivanje glavne skupštine i pravo dioničara na obaviještenost.

Sada je uređeno da se glavna skupština mora sazvati najmanje 30 dana prije njena održavanja, radi lakšeg računanja rokova za održavanje glavne skupštine. Rokovi se računaju od dana održavanja glavne skupštine unatrag tako da se uzima u obzir dan kad se glavna skupština treba održati. Ističe li rok neradnog dana, smatra se da ističe prethodnog radnog dana. Kako se rijetko izdaju isprave o dionicama jer se iste uglavnom pojavljuju u nematerijaliziranom obliku, nije više predviđena pohrana dionica kao uvjet za sudjelovanje na glavnoj skupštini i korištenje prava glasa. Ostala je mogućnost da društvo statutom uvjetuje sudjelovanje na glavnoj skupštini i korištenje prava glasa na način da dioničari unaprijed prijave svoje sudjelovanje.

Uprava ima obvezu na glavnoj skupštini dati svakom dioničaru na njegov zahtjev obavještenje o poslovima društva, a razlozi uskrate davanja obavijesti iz čl. 287. Ztd dopunjeni su razlogom da se obavijest neće dati ako je obavijest o poslovanju dostupna na internetskoj stranici sedam dana prije dana održavanja glavne skupštine i za vrijeme njenog održavanja.

Odluke glavne skupštine o izmjeni statuta i monističkom ustroju organa društva, te njihov upis u sudski registar

Zakonodavac je dao slobodu dioničkim društvima u svojim statutima ustrojiti organe društva na način da se odluče za dualistički ili monistički ustroj organa društva.

Kod osnivanja novog dioničkog društva u izjavi osnivača o usvajanju statuta, koja je javnobilježnička isprava, moraju se navesti svi podaci iz čl. 173. Ztd, tako da će statut sadržavati broj članova upravnog odbora i broj izvršnih direktora ako se društvo opredijeli za monistički ustroj organa društva. Prijavu za upis osnivanja dioničkog društva podnose svi izvršni direktori i članovi upravnog odbora kako je propisano odredbom članka 22. Idztd ( čl. 186. Ztd ).

Međutim, postavlja se pitanje kako će i koja glavna skupština odlučivati o izmjeni statuta na način da se umjesto dosadašnjeg dualističkog ustroja organa društva, uvede u društvo monistički ustroj organa društva, te da li se na istoj glavnoj skupštini mogu i izabrati članovi upravnog odbora? Drugim riječima da li će u slučaju promjene statuta u pogledu organa društva biti potrebno održati dvije glavne skupštine i podnijeti dvije prijave za upis u sudski registar nastalih promjena?

Pravna teorija je za sada podijeljena na način da su jedni zagovornici da se trebaju održati dvije glavne skupštine kod promjene ustroja organa društva i to najprije glavna skupština koja će odlučivati o promjenama statuta, pa kada se promjena statuta upiše u sudski registar onda bi se mogla održati glavna skupština koja će izvršiti izbor članova upravnog odbora. Drugi su zagovornici da se na istoj glavnoj skupštini može donijeti i promjena statuta i izbor članova upravnog odbora. I jedni i drugi se ipak slažu da je dioničko društvo obvezno predati dvije prijave o upisu u sudski registar i to najprije prijavu izmjene statuta, a zatim prijavu promjene organa upravljanja društvom.

Da bi riješili ovu dilemu, pođimo od osnovnih načela prava društava.

Prvo načelo od kojeg valja početi kod odgovora na ovo pitanje je načelo po kojem je izmjena statuta valjana tek od njezina upisa u sudski registar. Drugo načelo je da glavna skupština odlučuje o pitanjima koja su izričito određena zakonom i statutom, a osobito o izboru i razrješenju članova upravnog odbora. Treće načelo je da upravni odbor imenuje izvršne direktore nakon što je članove tog upravnog odbora izabrala glavna skupština na temelju statuta upisanog u sudski registar.

Poštujući navedena načela proizašlo bi da bi prije vršenja izbora članova upravnog odbora, bilo potrebno da se izmjena statuta najprije upiše u sudski registar jer je upis promjena statuta konstitutivan. Kako upis u sudski registar slijedi nakon donesene odluke glavne skupštine o promjeni statuta u kojem se propisuje da će društvo imati monistički ustroj organa društva, potrebno je da se ta odluka najprije upiše u sudski registar, a tek onda pristupi izboru članova upravnog odbora. Prijavu za upis promjene statuta u kojem se tek uvodi novi ustroj organa upravljanja, potpisuju dotadašnji organi društva. Tek upisom promjene statuta u sudski registar upravni odbor stječe ovlast voditi društvo, pa ne bi njegov predsjednik mogao podnijeti prijavu za upis izmjene statuta u sudski registar. Nadalje, organi društva biraju se u skladu sa statutom koji mora biti upisan u sudski registar, pa bi glavna skupština mogla birati upravni odbor tek kada se upiše u sudski registar statut koji to propisuje. Kako je odluka o izboru upravnog odbora deklaratorna, upravni odbor bi odmah nakon glavne skupštine imenovao izvršne direktore u skladu sa statutom. Prijavu za upis ove promjene u sudski registar, potpisuju izvršni direktori i predsjednik upravnog odbora. Dakle, priključujem se mišljenju da bi društvo koje se odluči u statutu propisati da će imati monistički ustroj organa društva, trebalo održati dvije glavne skupštine. Na prvoj će se odlučiti o uvođenju monističkog ustroja organa društva, a na drugoj koja se može održati tek po upisu promjene statuta u sudski registar, će se odlučivati o izboru članova upravnog odbora. Tako bi bilo neophodno podnijeti i dvije prijave za upis u sudski registar. Suprotno tumačenje bi dovelo do nepoštivanja načela konstitutivnosti upisa statuta i njegovih promjena u sudski registar. Ako bi se na istoj skupštini najprije donosila odluka o tome da će društvo imati upravni odbor pa odmah donosila i odluka o izboru članova upravnog odbora, značilo bi da je odluka o promjeni statuta konstitutivna donošenjem odluke glavne skupštine, a upis u sudski registar je deklaratoran. Međutim, budući da je zakonom uređeno da je izmjena statuta konstitutivna upisom u sudski registar, upravni odbor i izvršni direktori koji su imenovani po tom upravnom odboru, ne bi bili ovlašteni podnijeti prijavu za upis u sudski registar odluke o izmjeni statuta, te bi registarski sud trebao takvu prijavu upravnog odbora i izvršnih direktora odbaciti, jer je podnesena od strane neovlaštenih osoba. Deklaratornost upisa organa uprave, pretpostavlja da je statutom upisanim u sudskom registru prethodno uređen ustroj organa društva.

Naravno da bi za dionička društva bilo povoljnije održavanje jedne skupštine, što zbog brzine provedbe promjena koje donose, što zbog manjih troškova vezanih za održavanje i vođenje glavne skupštine, pa bi se pravna praksa mogla prikloniti mišljenju da je na istoj skupštini moguće donijeti i odluku o izmjeni statuta i odluku o izboru članova upravnog odbora. Ovakav je stav zauzela i radna skupina visokog trgovačkog suda republike hrvatske.

Zaključak radne skupine vts rh od 28. Veljače 2008.

  1. Pripremanje i održavanje glavne skupštine provodi se po važećem statutu društva uz izravnu primjenu odredaba ztd-a koje ta pitanja rješavaju na drugačiji način ( računanje rokova i sl.) Ako je skupština održana nakon 1. Travnja 2008.
  2. Pripremanje i provođenje glavne skupštine provodi se samo po važećem statutu društva, ako je glavna skupština održana 1. Travnja 2008., a sazvana je prije primjene ztd-a.
  3. Prijavu za upis promjena statuta podnosi uprava i predsjednik nadzornog odbora.
  4. Na glavnoj skupštini održanoj nakon 1. Travnja 2008. Mogu se izabrati i članovi upravnog odbora, s time da se odluke o izboru moraju donijeti nakon usvajanja izmjena i dopuna statuta te opoziva odnosno razrješenja dotadašnjih članova nadzornog odbora ( čl. 275. Ztd- nadležnost skupštine).
  5. Ako se odluke o izboru članova upravnog odbora donose u istoj sjednici na kojoj su usvojene izmjene i dopune statuta, u odlukama mora biti vidljivo da mandat novih članova upravnog odbora započinje tek nakon pravomoćnog upisa izmijenjenog statuta u sudski registar, kada prestaje i mandat razriješenih članova nadzornog odbora. Naime čl. 272.c st.2. Ztd-a glede početka mandata članova upravnog odbora upućuje na odgovarajuću primjenu čl. 258. Ztd-a kojom je propisano da, nije li u odluci o izboru odnosno u izjavi o imenovanju što drugo rečeno, mandat članova nadzornog odbora dakle i članova upravnog odbora, počinje s danom donošenja odluke o izboru odnosno imenovanju, bez obzira na upis u sudski registar.
  6. Upis u sudski registar se provodi na temelju više prijava i to, prijave za upis izmjena i dopuna statuta društva, te prijave za opoziv odnosno razrješenje članova nadzornog odbora i imenovanje članova upravnog odbora i prijave za upis izvršnih direktora.

Prijavu za upis izmjena i dopuna statuta podnosi uprava i predsjednik nadzornog odbora.

Prijavu za upis razrješenja članova nadzornog odbora i izbor odnosno imenovanje članova upravnog odbora podnose svi izvršni direktori i predsjednik upravnog odbora ( čl. 272.g st.1. Ztd-a). Istodobno treba podnijeti i prijavu za upis izvršnih direktora koju oni i potpisuju ( čl. 272.l st.2. Ztd-a).“

 


19 Čl. 49 IDZTD ( čl. 244. st.1. ZTD )“ Uprava se sastoji od jedne ili više osoba ( direktori ) čiji se broj određuje statutom. Ako se uprava sastoji od više osoba, jedna se od njih mora imenovati za predsjednika.“
20 Čl. 50 IDZTD ( čl. 244 a ZTD) „ Ostavka predsjednika i člana uprave daje se u pisanom obliku nadzornom odboru društva koji mora o podnesenoj ostavci obavijestiti ostale članove uprave i poduzeti mjere radi upisa promjene u sastavu uprave u sudski registar.“
21 Čl.. 57 IDZTD ( čl.28.ZTD )
22 Čl. 59 IDZTD (čl. 260.a ZTD )
23 Čl. 58. IDZTD ( čl. 260. ZTD )
24 Čl. 64 IDZTD ( čl. 272.a do 272.k ZTD )
25 Čl. 64.IDZTD ( čl. 272. l do 272.o ZTD )
26 Dr.sc. Jakša Barbić, Pravo društava, druga knjiga, str. 356
27 Čl. 240. st.1. ZTD
28 Čl. 254. ZTD
29 Čl. 259 i 260 ZTD
30 Čl. 241. i 242. ZTD
31 Čl. 272.1.st.1.ZTD
32 Čl. 68 IDZTD ( čl. 279. ZTD )

Kontakt:

Ulaz Petrinjska 8
HR-10000 Zagreb

Službena adresa Amruševa 2/II.
HR-10000 Zagreb

tel: 01/4897-222
fax: 01/4920-871

Registar Suda
tel: 01/4863-444

Glasnogovornik suda

mr. sc. Maja Josipović

Službenik za informiranje

Teuta Klinžić Zajec
Valentina Vedrina Parlov

Kućni red

Radno vrijeme:

Radnim danom od 7,30 do 15,30 sati.

Sud ne radi vikendom i blagdanom.

Sudski registar
Primanje stranaka od 8.00 do 12.00 sati
Telefonski upiti od 13.00 do 14.00 sati

Ovršna, stečajna i parnična pisarnica
Primanje stranaka od 8.00 do 15.00 sati
Telefonski upiti od 13.00 do 14.00 sati

Prijemna pisarnica
Primanje stranaka od 8.00 do 15.30 sati

Trgovački sud u Zagrebu Stalna služba u Karlovcu

Trg hrvatskih branitelja 1/III
47000 Karlovac

tel. 047 606-149
fax. 047 415-303

Registarski odjel
Telefonski upiti od 13.00 do 14.00 sati

tel. 047 606-154
fax. 047 415-148

Uredovno vrijeme Parničnog odjela

  • Uredovno vrijeme parnične pisarnice je svakim radnim danom od 8,00 do 15,00 sati
  • Suci primaju stranke svaki ponedjeljak od 9-11,30 sati