Sudska i izvansudska dostava u ovršnom postupku

Dostava je u okviru Ovršnog zakona određena čl. 8 , no na nju se u ovršnom postupku prema odredbi čl. 19 Ovršnog zakona na odgovarajući način primjenjuju i odredbe Zakona o parničnom postupku .

Čl. 19 OZ

1. U ovršnom postupku i postupku osiguranja na odgovarajući se način primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku, ako ovim ili drugim zakonom nije drukčije određeno.
2. Na materijalnopravne pretpostavke i posljedice provedbe ovršnoga postupka i postupka osiguranja na odgovarajući se način primjenjuju odredbe zakona kojima se uređuju stvarna prava, odnosno obvezni odnosi.

Uredna dostava pismena od iznimnog je značaja za pokretanje i tijek postupka, odražava se na cijeli niz drugih instituta ovrhe (izvršenje tražbine, pravomoćnost i ovršnost, pravni lijekovi, ročišta, provedba ovrhe, izricanje kazni i dr. ), a propuštanje dostave stranci prema odredbi čl. 354 ZPP st. 6 , kvalificira se kao nezakonito postupanje, što ima za posljedicu bitnu povredu odredaba postupka.

Uredna dostava rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, pretpostavka je pravomoćnosti rješenja o ovrsi , te time i mogućnosti provedbe te vrste ovrhe uopće.

Značaj uredne dostave očituje se i u osnovnim načelima postupka saslušanjem stranaka i omogućavanju da se očituju o navodima i zahtjevima protivne strane te time i u omogućavanju kontradiktornosti postupka.

Zakon o izvršnom postupku nije sadržavao posebne odredbe o dostavi, u tom se svom procesnom dijelu oslanjao gotovo u cijelosti na odredbe ZPP ( osim u dijelu posebnih odredbi u okviru drugih instituta npr. čl. 39 - dostava rješenja o izvršenju ), te je uvođenje posebnog članka o dostavi u okviru Ovršnog zakona u značajnome unaprijeđen institut dostave u ovoj vrsti izvanparničnog postupka.
Razlozi takve intervencije su razumljivi i primarno s očituju u činjenici da je ovršni postupak hitan, te da je to postupak prisilne naplate tražbine, a ne postupak u kojem se raspravlja i odlučuje o sporovima, te da kao takav, ovršni postupak na određeni način zahtjeva i specifično uređenje dostave.

Zadnjom Novelom Ovršnog zakona kao novo tijelo postupka kod određivanja ovrhe, uvedeni su javni bilježnici kojima je povjereno određivanje ovrhe na temelju vjerodostojne isprave, a s time povezano i dostavljanje rješenja o ovrsi strankama, čime se u ovršnom postupku prvi puta i uvodi institut izvansudske dostave.

Time se ujedno otvara novo područje regulative tog instituta i s time u praksi rada javnih bilježnika ali i sudova, novo područje primjene te regulative kao i suočavanje s problemima vezanim uz tu vrstu dostave .

Unatoč značajnom pomaku vezanim uz dostavu pismena, posebno u dijelu dostave pravnim osobama, koji je definiran u čl. 8 OZ, dostava je i dalje jedan od akutnih problema ne samo Ovršnog zakona već i Zakona o parničnom postupku, koji je i sam noveliran u dijelu dostave ( NN 117/03. ).

Problematika dostave u sadašnjem trenutku, ogleda se primarno kao problem dostave fizičkim osobama, posebno dostave rješenja o ovrsi izdanim od strane javnog bilježnika, ali i u sudskom postupku, a što sve ima za posljedicu odugovlačenje i dugotrajnost postupka,opterećenje javnih bilježnika i sudova poslovima oko utvrđivanja adresa i pribave podataka od nadležnih tijela, ponavljanje dostave, povećanje troškova postupka, te moguću zloupotrebu prava u postupku.
Pitanje dostave i njenog adekvatnog normativnog određenja ali i provođenja od iznimnog je značaja za ostvarenje prava stranaka ali i trećih osoba u postupku, te za funkcioniranje postupka uopće, i vjerujem da će do sada uočena nedostatnost kvalitetnijeg i cjelovitijeg uređenja u postojećoj normativnoj regulativi, ali i problemi u praksi, posebno u dijelu izvansudske dostave, dovesti do boljeg i funkcionalnijeg uređenja dostave u ovršnom postupku.