Trgovački sud u Zagrebu

Zadužnica kao ovršna isprava

autor: Nada Nekić Plevko

Indeks članka

  1. Promjena sredstva ovrhe pretpostavke i pravni lijekovi
  2. Predmet i sredstvo ovrhe
  3. Zakonska određenja
  4. Pretpostavke pokretanja postupka
  5. Zadužnica kao ovršna isprava
  6. Rok za podnošenje prijedloga
  7. Pokretanje postupka i odlučivanje suda
  8. Nadležnost suda
  9. Obustava postupka
  10. Pravni lijekovi

O autoru

Nada Nekić Plevko je sudac Trgovačkog suda u Zagrebu od 1999. Radi na ovršnim predmetima I predsjednik je ovršnog odjela. Autor je brojnih članaka iz područja ovršnog prava, predavač na pravosudnoj akademiji I na stručnim seminarima. Član je radne grupe Ministarstva pravosuđa za izradu promjena Ovršnog zakona.

Prema čl. 183 st. 1 OZ zadužnica ima svojstvo ovršne isprave temeljem koje ovrhovoditelj može tražiti ovrhu protiv dužnika ili jamca platca i u smislu učinka izjednačena sa pravomoćnim rješenjem o ovrsi kojim se ovrha provodi u izvansudskom postupku namirenja ovrhovoditelja. No prema st. 7 čl. 182 OZ , zadužnica ima i svojstvo ovršne isprave na temelju koje se može tražiti ovrha na drugom predmetu ovrhe.

Ovrha na zadužnici kao ovršnoj ispravi u smislu čl. 183 st. 7 OZ ne bi se u užem smislu te riječi mogla tretirati kao nastavak ovrhe prema čl. 5 OZ, no u svakom bi slučaju ona predstavlja ovršnu ispravu u smislu čl. 21 OZ te se temeljem nje i kao takve može tražiti ovrha na drugom predmetu.

Ujedno da bi zadužnica imala svojstvo ali i funkciju ovršne isprave te da bi bila podobna za ovrhu u njoj moraju biti naznačeni, dužnik i vjerovnik, vrsta, opseg i vrijeme ispunjenja obaveze.

Specifičnosti ovrhe na temelju zadužnice kao ovršne isprave očituje se primarno u činjenici da se na određeni način presumpira njen «neučinak» na predmetu ovrhe na kojem je primarno ovrha pokušana - na novčanim sredstvima na računu ovršenika, dok kod drugih slučajeva promjene predmeta ovrhe to se može odnositi na bilo koji drugi predmet ovrhe, uključujući i novčane tražbine. No za razliku od drugih slučajeva, u ovom slučaju promjene predmeta ovrhe zakon kao pretpostavku ne propisuje nemogućnost provedbe ovrhe na ranije određenom predmetu ovrhe. 3

Vjerovnik može od banke zahtijevati da mu vrati zadužnicu ako njegova tražbina nije u cijelosti namirena, i u tom slučaju banaka naznačuje na zadužnici u kojem je iznosu i s kojih naslova vjerovnik namiren.

Kako je propisano Novelom OZ, čl. 183 st. 1, zadužnica se izdaje u jednom primjerku.

Zadužnicu na naplatu dostavlja vjerovnik na provedbu te je banka dužnika dužna izvršiti isplatu vjerovnika ako na računu dužnika ( odnosno jamca ) ima sredstava, ali ako nema dužna ga je izvijestiti o ne mogućnsoti provedbe i držati zadužnicu u očevidniku i izvršiti prijenos kada sredstva stignu na račun.

Budući kako je navedeno, zadužnica ima učinak rješenja o ovrsi, na postupanje banke odgovarajući se primjenjuju odredbe čl. 211 OZ prema kojoj je banka dužna obavijestiti sud, odnosno u ovom slučaju vjerovnika, u roku od osam dana da na računu ovršenika nema sredstava, te u suprotnom odgovara za štetu koju je pretrpio ovrhovoditelj.

U praksi se postavilo pitanje, kako i na temelju čega podnijeti prijedlog za promjenu predmeta ovrhe, ako se taj jedan primjerak zadužnice želi zadržati u banci ( u očevidniku banke) kako se ne bi izgubilo mjesto u redoslijedu, te nastavno da li se prijedlog za promjenu predmeta ovrhe može podnijeti samo na tom jednom primjerku zadužnice ( originalu ) ili se može podnijeti i na ovjerenoj preslici.

Vezano za stvarnu nadležnost sudova, novina je da je da su Trgovački sudovi stvarno nadležni određivati ovrhu na temelju zadužnica i bjanko zadužnica radi naplate tražbine u odnosima između trgovaca.

 


3 Odluka Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske Pž-3407/06.

«Prema odredbi čl. 183 st. 7 OZ zadužnica na kojoj je dužnik kod javnog bilježnika dao suglasnost vjerovniku da mu se mogu zaplijeniti svi računi kod banaka radi naplate vjerovnikove tražbine, ima svojstvo ovršen isprave na te temelju koje se može tražiti ovrha protiv dužnika na drugim predmetima ovrhe. Dakle, prema citiranom zakonskom propisu vjerovnik-ovrhovoditelj ima u konkretnom slučaju zadužnicu koja ima svojstvo pravomoćnog rješenja o ovrsi kojim se zapljenjuje tražbina po računu i prenosi na ovrhovoditelja radi naplate. Osim toga ovrhovoditelj ima mogućnost tražiti naplatu protiv dužnika, tražiti ovrhu , na drugim predmetima ovrhe, konkretno na pokretninama ovršenika.

Prvostupanjski sud neosnovano tvrdi da je ovrhovoditelj mogao tražiti ovrhu na pokretninama tek nakon što se naplata na žiro računu nije mogla provesti , jer to u zakonu nije propisano a sud je dužan suditi po zakonu.»

Kontakt

Ulaz Petrinjska 8
HR-10000 Zagreb

Službena adresa Amruševa 2/II.
HR-10000 Zagreb

tel: 01/4897-222
fax: 01/4920-871

Registar Suda
tel: 01/4863-444

Glasnogovornik suda

mr. sc. Maja Josipović

Službenik za informiranje

Tihana Božićević
Ana Vuković

Kućni red

Radno vrijeme:

Radnim danom od 7,30 do 15,30 sati.

Sud ne radi vikendom i blagdanom.

Sudski registar
Primanje stranaka od 8.00 do 12.00 sati
Telefonski upiti od 13.00 do 14.00 sati

Ovršna, stečajna i parnična pisarnica
Primanje stranaka od 8.00 do 15.00 sati
Telefonski upiti od 13.00 do 14.00 sati

Prijemna pisarnica
Primanje stranaka od 8.00 do 15.30 sati

Trgovački sud u Zagrebu Stalna služba u Karlovcu

Trg hrvatskih branitelja 1/III
47000 Karlovac

tel. 047 606-149
fax. 047 415-303

Registarski odjel
Telefonski upiti od 13.00 do 14.00 sati

tel. 047 606-154
fax. 047 415-148

Uredovno vrijeme Ovršnog odjela

  • Uredovno vrijeme ovršne pisarnice je svakim radnim danom od 8,00 do 15,00 sati.
  • Ovršni sudac i sudski savjetnik prima stranke ponedjeljkom od 9,00 do 11,30 sati