Trgovački sud u Zagrebu

Članak 35. st. 3. Ovršnog zakona

autor: Mladen Šimundić

Indeks članka

  1. Podnošenje ovršnog prijedloga u postupku pred javnim bilježnikom
  2. Nadležnost
  3. Članak 35. st. 3. Ovršnog zakona
  4. Označavanje stranaka u postupku
  5. Sadržaj zahtjeva za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave
  6. Nalog za plaćanje
  7. Ovršni zahtjev
  8. Prilozi uz ovršni prijedlog
  9. Dokaz o vlasništvu nekretnine – čl. 77. OZ-a
  10. Dokaz o prijenosu tražbine – čl. 29. OZ-a
  11. Dokaz o vlasništvu motornog vozila – čl. 143.j OZ-a
  12. Dostava pismena

O autoru

Mladen Šimundić je sudac Trgovačkog suda u Zagrebu od 1999 do 2011. Radio je na ovršnim predmetima do 2007.g i bio zamjenik predsjenika odjela. Autor je brojnih članaka iz područja ovršnog prava. Od 2007.g. radi na parničnim predmetima te predmetima vezanim za prava društava. Predavač je na stručnim seminarima.

Sve do donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona (NN 88/05) u ovršnim postupcima pred redovnim sudovima prevladavalo je mišljenje kako se odredba čl. 109. st. 1. Zakona o parničnom postupku obavezno primjenjuje u onim slučajevima kada su uočeni određeni nedostaci u ovršnom prijedlogu ili prilozima. Da podsjetimo, navedena odredba glasi:
„Ako je podnesak nerazumljiv ili ne sadrži sve što je potrebno da bi se po njemu moglo postupiti sud će podnosioca poučiti i pomoći mu da podnesak ispravi odnosno dopuni i u tu svrhu može ga pozvati u sud ili mu vratiti podnesak radi ispravka.“
Dakle, kada bi ovršni prijedlog bio, iz bilo kojeg razloga, nepodoban za donošenje rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave (u ovom tekstu ne obrađuje se ovrha na temelju ovršne isprave) suci su, u većini slučajeva, zaključkom pozivali ovrhovoditelja na ispravak odnosno uređenje prijedloga. Kažem „u većini slučajeva“ obzirom da je postojao i stav kako takve prijedloge treba odmah odbaciti odnosno odbiti no to je tim sucima (uključujući i potpisnika teksta) samo povećalo broj ukidnih odluka. Jedna od najvećih promjena u novom Ovršnom zakonu, vjerojatno i veća od prijenosa dijela ovlasti na javne bilježnike, svakako je odredba čl. 35. st. 3. koja određuje:
„(3) Prijedlog za ovrhu koji ne sadrži sve podatke iz stavka 1. i 2. ovoga članka sud će odbaciti rješenjem, ne pozivajući predlagatelja da ga dopuni ili ispravi.“
Kada se promatra utjecaj pojedinih normi na ovršni postupak u cjelini, smatram kako je upravo ova odredba ona koja donosi najviše promjena. Dakle, ukoliko ovršni prijedlog ne sadrži sve elemente koji su određeni u čl. 35. st. 1. i 2. sud više ne poziva ovrhovoditelja na ispravak prijedloga uz primjenu odredbe čl. 19. OZ-a i 109. ZPP-a a ovršni prijedlog se procjenjuje ovisno o njegovoj formalnoj ispravnosti. Ovoj odredbi prilagođena je odredba čl. 252.d Ovršnog zakona koja regulira postupak javnog bilježnika nakon primitka prijedloga za ovrhu obzirom da javni bilježnici namaju ovlast odbacivati odnosno odbijati prijedloge.

Pri tome konačno treba naglasiti i to da se, prema osobnom mišljenju, odredba čl. 109. ZPP-a u praksi do sada uglavnom pogrešno tumačila.

Naime, ona nalaže sudu da podnositelja podneska pouči i pomogne da podnesak ispravi samo u slučajevima kada je podnesak nerazumljiv ili ne sadrži sve što je potrebno da bi se po njemu moglo postupiti. Dakle, kada je podnesak razumljiv i kada se po njemu može postupiti nije bilo razloga da se podnesak vraća već se po njemu mogla donijeti odluka. No, sadašnja odredba čl. 35. st. 3. potpuno je jasna i nedvosmislena te nema nikakve mogućnosti drugačijeg tumačenja.
Sadržaj prijedloga za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave propisan je u odredbi čl. 35. st. 2. Ovršnog zakona a, ukratko rečeno, svaki prijedlog mora sadržavati dvije temeljne stvari:

  • zahtjev da sud naloži ovršeniku da u roku od 8 dana a u mjeničnim i čekovnim stvarima (zakon koristi pojam „sporovima“ što nema mjesta u ovršnom predmetu) u roku od tri dana od dostave rješenja namiri tražbinu zajedno sa odmjerenim troškovima te
  • ovršni zahtjev iz čl. 35. st. 1. OZ-a

Ovako dakle glasi zakonska odredba no ona je samo slovo na papiru ako se ne primjeni u praksi na odgovarajući način. Kako smo svi mi praktičari, potrebno je moguće probleme obraditi sa praktične strane pa stoga krenimo redom, na način na koji bi svaki ovršni prijedlog trebalo provjeravati.

Kontakt:

Ulaz Petrinjska 8
HR-10000 Zagreb

Službena adresa Amruševa 2/II.
HR-10000 Zagreb

tel: 01/4897-222
fax: 01/4920-871

Registar Suda
tel: 01/4863-444

Glasnogovornik suda

mr. sc. Maja Josipović

Službenik za informiranje

Teuta Klinžić Zajec
Valentina Vedrina Parlov

Kućni red

Radno vrijeme:

Radnim danom od 7,30 do 15,30 sati.

Sud ne radi vikendom i blagdanom.

Sudski registar
Primanje stranaka od 8.00 do 12.00 sati
Telefonski upiti od 13.00 do 14.00 sati

Ovršna, stečajna i parnična pisarnica
Primanje stranaka od 8.00 do 15.00 sati
Telefonski upiti od 13.00 do 14.00 sati

Prijemna pisarnica
Primanje stranaka od 8.00 do 15.30 sati

Trgovački sud u Zagrebu Stalna služba u Karlovcu

Trg hrvatskih branitelja 1/III
47000 Karlovac

tel. 047 606-149
fax. 047 415-303

Registarski odjel
Telefonski upiti od 13.00 do 14.00 sati

tel. 047 606-154
fax. 047 415-148

Uredovno vrijeme Ovršnog odjela

  • Uredovno vrijeme ovršne pisarnice je svakim radnim danom od 8,00 do 15,00 sati.
  • Ovršni sudac i sudski savjetnik prima stranke ponedjeljkom od 9,00 do 11,30 sati