Trgovački sud u Zagrebu

Djelokrug Suda / Ovrha / Stručni članci / Ovršni zakon – podnošenje prijedloga

Ovršni zakon – podnošenje prijedloga

autor: Mladen Šimundić

Indeks članka

  1. Ovršni zakon – podnošenje prijedloga
  2. Primjena čl. 109. Zakona o parničnom postupku
  3. Primjena članka 109. ZPP-a u ovršnom postupku
  4. Sadržaj urednog ovršnog prijedloga
  5. Nadležnost suda

O autoru

Mladen Šimundić je sudac Trgovačkog suda u Zagrebu od 1999 do 2011. Radio je na ovršnim predmetima do 2007.g i bio zamjenik predsjenika odjela. Autor je brojnih članaka iz područja ovršnog prava. Od 2007.g. radi na parničnim predmetima te predmetima vezanim za prava društava. Predavač je na stručnim seminarima.

U našem pravnom sistemu kao da vlada utrka između autora Ovršnog i Stečajnog zakona, utrka u kojoj je pobjednik onaj zakon koji u što kraće vrijeme pretrpi više izmjena. Ovo iz razloga što su oba zakona bitno promijenjena počev od svog donošenja 1996. godine (Ovršni zakon u NN 57/96 a Stečajni zakon u NN 44/96),a izmjene su bile takve naravi da njihova primjena nije jednostavna niti onima koji sa tim zakonima svakodnevno rade.

Pri tome je, za sada, Stečajni zakon u maloj prednosti – on je pretrpio tri velike izmjene objavljene u NN 29/99, 129/00 te 123/03, isto kao i dvije manje (ali ne manje bitne) promjene u NN 197/03 te NN 187/04. Naime, Vlada RH svojom je uredbom objavljenom u NN 197/03 promijenila Zakon o izmjenama i dopunama SZ objavljen u NN 123/03 dijelu koji je regulirao retroaktivnu primjenu tog zakona u cijelosti. Obzirom da Uredba Vlade RH ima ograničeni rok trajanja (godinu dana) nova Vlada je novom uredbom potvrdila raniju uredbu. Odlukom Ustavnog suda RH objavljenom u NN 42/00 brisana je kao neustavna odredba čl. 16. st. 9. OZ-a pa se i to treba smatrati promjenom.

Za razliku od Stečajnog zakona, Ovršni zakon mijenjan je do sada «samo» dva puta u većoj mjeri – Zakonom o izmjenama i dopunama OZ (ZOID OZ) u NN 29/99, ZOID OZ objavljen u NN 173/03 a pretrpio je i manje promjene u NN 194/03 (ispravak) te NN 151/04 (privremeno izbacivanje javnih bilježnika iz postupka provođenja ovrhe). U

Trenutno su u tijeku izrade novih prijedloga izmjena navedenih zakona, time da je izmjena Ovršnog zakona ipak otišla malo dalje i novi tekst zakona predan je u saborsku proceduru. Ne ulazeći u konačni tekst zakona niti u neka rješenja koja će se, po svemu sudeći, pojaviti u budućem zakonu, valja napomenuti kako zasigurno postoji jaka želja predlagatelja da se u tekst Ovršnog zakona vrate odredbe o javnim bilježnicima.

Drugim riječima, prema sadašnjem prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona, javni bilježnici sudjelovati će u ovršnom postpuku, ne samo kao oni koji provode dražbe već i kao oni koji određuju ovrhu u određenim situacijama. Naravno, prijedlog zakona je jedno a konačni usvojeni tekst je nešto sasvim drugo.
Bez obzira na sve, činjenica je da neke stvari u ovršnom postupku jednostavno ne «štimaju» te da je ovršni postupak često dugotrajniji nego što bi objektivno trebao biti.

Naime, ovršni postupak je zamišljen prvenstveno kao relativno jednostavan postupak u kojemu bi se ostvarivala prava ovrhovoditelja i prisilno ostvarenje njihovih tražbina. Na žalost, svjedoci smo da to i nije tako jednostavno te da postoje brojne prepreke koje se nalaze na putu ostvarenja tražbine ovrhovoditelja.

Kada se govori o problemima u provođenju ovrhe, postoji percepcija kako glavnu prepreku sačinjava upravo ovršenik, njegovo ponašanje i nedostatak imovine na kojoj se može provesti ovrha. Doduše, u pravnoj praksi se pokazalo da je gotovo jednako teško provesti ovrhu protiv ovršenika koji ima veliku imovinu kao i preme ovršeniku koji imovine nema, ali to je samo jedna od naših specifičnosti.

Na žalost, kada se ova cijela situacija malo dublje prouči, može se uvidjeti kako ovršenik i njegovo ponašanje te imovinsko stanje nije jedina zamka koja ovrhovoditelja čeka na putu naplate tražbine.

Kako sud niti bilo tko treći ne može utjecati na platežne mogućnosti ovršenika (ili njegovo ponašanje, osim posredno), treba se prije svega okrenuti otklanjanju drugih problema koji se pojavljuju u samom postupku.

Jedan od temeljnih problema koji se pojavljuju u praksi susreće se odmah po predaji ovršnog prijedloga. Radi se o neurednim ovršnim prijedlozima, dakle onima koji, po svom sadržaju ili prilozima, nisu podobni za određivanje ovrhe.

Svaki neuredni prijedlog sam je posebi teškoća u provođenju ovrhe jer zadržava rad suda na urednim prijedlozima bez ikakvog povoljnog učinka za ovrhovoditelja u tom predmetu.

Pretežni dio sudske prakse nastoji ovu situaciju riješiti primjenom odredbe čl. 19. Ovršnog zakona u svezi odredbe čl. 109. Zakona o parničnom postupku. Ovakav stav zasigurno zaslužuje poseban osvrt.

Kontakt

Ulaz Petrinjska 8
HR-10000 Zagreb

Službena adresa Amruševa 2/II.
HR-10000 Zagreb

tel: 01/4897-222
fax: 01/4920-871

Registar Suda
tel: 01/4863-444

Glasnogovornik suda

mr. sc. Maja Josipović

Službenik za informiranje

Tihana Božićević
Ana Vuković

Kućni red

Radno vrijeme:

Radnim danom od 7,30 do 15,30 sati.

Sud ne radi vikendom i blagdanom.

Sudski registar
Primanje stranaka od 8.00 do 12.00 sati
Telefonski upiti od 13.00 do 14.00 sati

Ovršna, stečajna i parnična pisarnica
Primanje stranaka od 8.00 do 15.00 sati
Telefonski upiti od 13.00 do 14.00 sati

Prijemna pisarnica
Primanje stranaka od 8.00 do 15.30 sati

Trgovački sud u Zagrebu Stalna služba u Karlovcu

Trg hrvatskih branitelja 1/III
47000 Karlovac

tel. 047 606-149
fax. 047 415-303

Registarski odjel
Telefonski upiti od 13.00 do 14.00 sati

tel. 047 606-154
fax. 047 415-148

Uredovno vrijeme Ovršnog odjela

  • Uredovno vrijeme ovršne pisarnice je svakim radnim danom od 8,00 do 15,00 sati.
  • Ovršni sudac i sudski savjetnik prima stranke ponedjeljkom od 9,00 do 11,30 sati