Određivanje i provođenje ovrhe nad obrtnikom
Indeks članka
O autoru
Mladen Šimundić je sudac Trgovačkog suda u Zagrebu od 1999 do 2011. Radio je na ovršnim predmetima do 2007.g i bio zamjenik predsjenika odjela. Autor je brojnih članaka iz područja ovršnog prava. Od 2007.g. radi na parničnim predmetima te predmetima vezanim za prava društava. Predavač je na stručnim seminarima.
Obrtnici u RH čine značajan dio malog ili srednjeg poduzetništva, uz zanemariv broj obrtnika čiji je obujam poslovanja takav da su se registrirali kao trgovci pojedinci u sudskom registru Trgovačkog suda.
Prema podacima Središnjeg obrtnog registra, u Republici Hrvatskoj na dan pisanja ovog teksta registrirano je 100.028 vlasnika obrta, privremeno je obustavljeno 3.518 obrta a odjavljeno 126.041 obrta.
Ovo je veoma impresivna brojka, kojoj treba dodati i jedan dosta zabrinjavajući podatak – prije godinu dana, ukupan broj obrtnika čiji su računi blokirani premašivao je 38.000 a ukupni iznos blokade računa bio je veći od 5.000.000.000,00 kn, bez kamata.
Iz ovoga je jasno kako je pitanje određivanja i provođenja ovrhe nad obrtnicima svakako zanimljivo razmotriti, kako sa stajališta vjerovnika tako i sa stajališta samih obrtnika.
Pri tome naglašavam kako su u ovom tekstu obrađeni samo neki, najčešći, problemi koji se javljaju u određivanju i provođenju ovrhe nad obrtnikom. Isto tako smatram da nema potrebe posebno napominjati što sve mora sadržavati svaki prijedlog za ovrhu i to detaljno analizirati već se zadržavam isključivo na nekim od specifičnosti postupka protiv obrtnika, počevši od definicije obrta i obrtnika, granice njegove odgovornosti pa sve do stečajnog postupka i prava vjerovnika nakon njegovog zaključenja.