Trgovački sud u Zagrebu

Zakonska određenja

autor: Nada Nekić Plevko

Indeks članka

  1. Izvršenje novčanih kazni u ovršnom postupku po službenoj dužnosti
  2. Zakonska određenja
  3. Pokretanje postupka ovrhe po službenoj dužnosti
  4. Određivanje i provedba ovrhe po službenoj dužnosti
  5. Obustava postupka ovrhe po službenoj dužnosti
  6. Zaključak

O autoru

Nada Nekić Plevko je sudac Trgovačkog suda u Zagrebu od 1999. Radi na ovršnim predmetima I predsjednik je ovršnog odjela. Autor je brojnih članaka iz područja ovršnog prava, predavač na pravosudnoj akademiji I na stručnim seminarima. Član je radne grupe Ministarstva pravosuđa za izradu promjena Ovršnog zakona.

Novčana kazna

Ovršni zakon ne daje definiciju novčane kazne niti sadrži posebne odredbe o njenom izvršenju. U okviru odredbe čl. 16 st. 1 OZ kojom se navode rasponi iznosa novčanog kažnjavanja za fizičke i pravne osobe, navodi se da kad je Ovršnim zakonom novčana kazna predviđena kao sredstvo ovrhe ili osiguranja ta se kazna može izreći u navedenim iznosima, dok se st. 11 određuje da će izrečenu novčanu kaznu sud izvršiti po službenoj dužnosti.

Ovršni zakon dakle ne predviđa novčanu kaznu kao predmet ovrhe, već samo kao sredstvo ovrhe, koje je prema definiciji čl. 4 st. 1 OZ ovršne radnje ili sustav takvih radnji prema kojima se po zakonu tražbina prisilno ostvaruje, a što ukazuje na postojanje tražbine kao prava na neko davanje, činjenje , nečinjenje ili trpljenje.

Ovršni zakon međutim ne definira nositelja takve tražbine.

Odredbom čl. 3 st. 2 OZ određeno je kad je zakonom određeno tijelo ili osoba koja nije nositelj određene tražbine ovlaštena pokrenuti postupak radi njegovog ostvarenja ili osiguranja, to tijelo odnosno osoba imaju u postupku položaj ovrhovoditelja , odnosno predlagatelja osiguranja.

Ovršni zakon međutim ponovo ne definira tko su ta tijela ili osobe kojima je dano ovlaštenje na pokretanje postupka, te ovakvo otvoreno definiranje otvara put različitim interpretacijama i ( ne ) pristupima, vezano za pokretanje, te vođenje postupka izvršenja novčane kazne po službenoj dužnosti, posebno kada se ima u vidu čl. 16 st. 11 OZ kojom se određuje da izrečenu novčanu kaznu i zatvorsku kaznu sud izvršava po službenoj dužnosti , a troškovi izvršenja padaju na teret državnog proračuna.

Broj zakona kao i broj odredbi u njima u kojima se određuje izricanje novčane kazne, te njihova zakonski određena visina, opravdavaju potrebu za pronalaženjem optimalnijeg rješenja ovog pitanja.

Zakon o parničnom postupku

Odredbe o novčanoj kazni u Zakonu o parničnom postupku sadržane su u

čl. 10 ZPP

1. Sud je dužan postupak provesti bez odugovlačenja, u razumnom roku i sa što manje troškova te onemogućiti svaku zloupotrebu prava u postupku

2, Sud će kazniti novčanom kaznom od 500,00 do 10.000,00 Kuna fizičku osobu , odnosno od 2.500,00 do 50.000,00 Kuna pravnu osobu koja teže zlouporabi prava koja joj pripadaju u postupku, ako ovim Zakonom nije drugačije određeno.

3. Novčana kazna i st. 2 ovog članka može se izreći i stranci i umješaču, a njihovom zastupniku ako je on odgovoran za zloupotrebu prava.

4. Novčanu kaznu izriče prvostupanjski sud. Izvan ročišta za glavnu raspravu kaznu izriče sudac pojedinac odnosno predsjednik vijeća

(…)

7. Izrečena novčana kazna prisilno se naplaćuje po službenoj dužnosti kao novčana tražbina prema pravilima ovršnog postupka.

Čl. 110 ZPP

1. Sud prvog stupnja kaznit će novčanom kaznom od 500,00 do 5.000,00 Kuna fizičku osobu, odnosno od 2.000,00 do 20.000,00 Kuna pravnu osobu koja u podnesku vrijeđa sud, stranku ili drugog sudionika u postupku.Novčana kazna može se izreći i zastupniku stranke i umješača ako je on odgovoran za vrijeđanje suda.

2. Odredbe čl. 10 ovog Zakona na odgovarajući se način primjenjuju u slučajevima iz stavka 1 ovog članka.

3. Odredbe prethodnih stavaka ovog članka primjenjuju se u svom slučajevima kad sud izriče novčanu kaznu po odredbama ovog zakona, osim ako što drugo nije izričito predviđeno za pojedine slučajeve.

Čl. 248 ZPP

1.Ako svjedok koji je uredno pozvan ne dođe a izostanak ne opravda ili se bez odobrenja ili opravdanog razloga udalji s mjesta gdje treba da bude saslušan, sud može narediti da se prisilno dovede i podmiruje troškove dovođenja, a može ga i kazniti novčano, od 500,00 do 10.000,00 Kn.

2.Ako svjedok dođe i nakon što je upozoren na posljedice uskrati svjedočenje ili odgovor na pojedino pitanje, a sud ocijeni da su da su razlozi uskraćivanja neopravdani, može ga kazniti novčano od 500,00 do 10.000,00 Kuna, a i ako poslije toga odbije da svjedoči, može ga zatvoriti- Zatvor traje sve dok svjedok ne pristane da svjedoči ili dok njegovo saslušanje ne postane nepotrebno, ali najdulje mjesec dana.

(… )

4. U slučajevima iz stavka 1. do 3 ovog članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe čl. 10. ovog zakona

Čl. 255 ZPP

Sud može kazniti novčano od 500,00 do 10.000,00 Kuna vještaka koji ne dođe na ročište iako je uredno pozvan, a izostanak ne opravda a i vještaka koji bez opravdanog razloga odbije da vještači.

Čl. 318 ZPP

1. Ako osoba koja sudjeluje u postupku ili osoba koja kao slušatelj prisustvuje raspravi vrijeđa sud ili druge sudionike u postupku, ometa rad ili se ne pokorava naredbama suda za održavanje reda, sud će je opomenuti ili kazniti novčanom kaznom od 500,00 do 10.000,00 Kuna, a može je i udaljiti i kazniti tom novčanom kaznom-

(…. )

No generalna odredba o izvršenju sankcija sadržana je u odredbi čl. 346 ZPP kojom se određuje da se pravomoćna rješenja o kaznama izrečenim prema odredbama ovog zakona izvršavaju po službenoj dužnosti.

Zakon o izvršnom postupku

Prema Zakonu o izvršnom postupku novčana je kazna bila je predviđena u slučajevima iz čl. 225 - Radnja koju može izvršiti samo dužnik, u slučaju ponovnog smetanja posjeda iz čl. 228, te prema čl. 231 u slučaju izricanja novčane kazne vraćanja radnika na rad.

Međutim, taj je zakon u svom čl. 2 i 3 odredio pokretanje izvršenja po službenoj dužnosti i legitimirao i osobe koje su bile ovlaštene na pokretanje izvršnog postupka. 1

Kada se prema tom zakonu postupak pokretao po službenoj dužnosti, bio je jednostranački, osoba koja je pokrenula postupak je imala status vjerovnika i to samo u procesnopravnom smislu, postupak su pokretali u svoje ime ali za račun ovlaštenika iz ovršne isprave u čije se ime i za čiju korist postupak pokretao.

Ovršni zakon

Kako je ranije navedeno, odredbe o novčanoj kazni sadržane su u odredbi čl. 16 OZ – Novčana kazna i kazna zatvora, međutim , novčana se kazna spominje i u cijelom nisu drugih odredbi Ovršnog zakona. Međutim, u zakonu ne postoje posebne odredbe koje bi regulirale specifično pitanje ovrhe po službenoj dužnosti, vezano za njeno pokretanje, vođenje, provedbu, dovršetak i druga pitanja.

Iako dakle ne postoje kako je navedeno posebne odredbe kojima bi se regulirale procesne situacije vezane za provedbu ovrhe, čl. 3 OZ st. 2 i 3 određeno je da se ovršni postupak pokreće prijedlogom ovrhovoditelja, no kad je zakonom određeno tijelo ili osoba koja nije nositelj određene tražbine , ovlaštena pokrenuti postupak radi njegova ostvarenja ili osiguranja, to tijelo, odnosno osoba imaju u postupku položaj ovrhovoditelja, odnosno predlagatelja osiguranja, a ovršni postupak i postupak osiguranja pokreću se i po službenoj dužnosti kad je to zakonom izrijekom određeno.

Ako je postupak pokrenut prijedlogom nekoga tijela ili osobe koja nije nositelj tražbine, odnosno po službenoj dužnosti, radi ostvarenja ili osiguranja tražbine određene osobe, ta osoba može u postupku sudjelovati s ovlastima ovrhovoditelja, odnosno predlagatelja osiguranja, ali ne može poduzimati radnje koje bi sprječavale provedbu postupka pokrenutoga po prijedlogu određenoga tijela ili osobe, odnosno po službenoj dužnosti.

Nastavno, ako tijelo ili osoba iz stavka 4. ovoga članka odluče povući prijedlog kojim je postupak pokrenut, odnosno ako sud odluči obustaviti postupak pokrenut po službenoj dužnosti, osoba radi čije je tražbine postupak pokrenut može preuzeti vođenje postupka. Izjavu o preuzimanju postupka ta osoba mora dati u roku od petnaest dana od dana kad joj je dostavljena obavijest o povlačenju prijedloga odnosno o namjeri da se postupak obustavi.

U slučaju kada su po zakonu neko tijelo ili osoba dužni dostaviti sudu određenu ovršnu ispravu ili ga na drugi način obavijestiti o postojanju razloga za pokretanje ovršnoga postupka ili postupka osiguranja po službenoj dužnosti, oni u tim postupcima nemaju položaj stranke.

Kako je navedeno samo određivanje novčane kazne definirano je odredbom čl. 16 OZ koji nosi naslov Novčana kazna i kazna zatvora, te se određuje, da kada je OZ novčana kazna predviđena kao sredstvo ovrhe ili osiguranja, ta se kazna može izreći fizičkim osobama u iznosu od 1.000,00 do 30.000,00 kuna, a pravnim osobama u iznosu od 10.000,00 do 100.000,00 kuna te ako se novčana kazna izriče pravnoj osobi, sud će izreći novčanu kaznu i odgovornim osobama u pravnoj osobi ako utvrdi da su te osobe činom ili propustom prouzročile kažnjivo djelo pravne osobe. U slučaju da se osoba kojoj je sud, zaprijetio novčanom kaznom ne pokori nalogu suda, sud će joj izreći tu kaznu i, u slučaju potrebe, zaprijetiti joj takvim novim kaznama, te ih izricati sve dok ta osoba ne postupi po nalogu suda, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

Sud može zaprijetiti novčanom kaznom pravnim osobama, a odgovornim osobama u pravnoj osobi i drugim fizičkim osobama novčanom kaznom ili zatvorskom kaznom, ili kazniti novčanom kaznom pravnu osobu, odnosno kazniti novčanom kaznom ili zatvorskom kaznom odgovorne osobe u pravnoj osobi i druge fizičke osobe:

1. ako protivno nalogu ili zabrani suda poduzme određene radnje s ciljem skrivanja, oštećenja ili uništenja imovine ovršenika ili protivnika osiguranja,

2. ako poduzmu čine nasilja ili čine kojima mogu teško oštetiti ili ugroziti prava, sigurnost i dostojanstvo ovrhovoditelja i predlagatelja osiguranja ili drugih osoba koje sudjeluju u postupku ovrhe ili osiguranja,

3. ako protivno nalogu ili zabrani suda poduzmu radnje koje mogu dovesti do nenadoknadive ili teško nadoknadive štete za ovrhovoditelja ili predlagatelja osiguranja,

4. ako poduzmu radnje kojima se sud, sudski ovršitelj ili druge ovlaštene osobe ometaju u provedbi ovršnih radnji ili radnji osiguranja,

5. te u drugim slučajevima predviđenim zakonom.

Sud će kazniti novčanom kaznom do 5.000,00 kuna fizičku osobu, odnosno do 20.000,00 kuna pravnu osobu koja u podnesku vrijeđa sud, stranku ili drugoga sudionika u postupku. Novčana kazna može se izreći i zastupniku stranke ako je on odgovoran za vrijeđanje suda.

Izrečenu novčanu kaznu i zatvorsku kaznu sud će izvršiti po službenoj dužnosti, a troškovi izvršenja padaju na teret državnoga proračuna.

Novčana kazna i zatvorska kazna bez utjecaja su na kaznenu odgovornost osoba koje su u ovršnom postupku ili postupku osiguranja kažnjene novčanom kaznom ili zatvorskom kaznom, ali će se kazna izrečena prema odredbama ovoga Zakona uračunati u kaznu izrečenu u kaznenom postupku.

Pri odabiru kazne ili prijetnji kaznom, odnosno odabiru vrste kazne, sud će primijeniti blažu kaznu ako se njome može ostvariti ista svrha.

O kažnjavanju novčanom kaznom i zatvorskom kaznom odlučuje sud rješenjem. Na rješenje o kažnjavanju dopuštena je žalba u roku od tri dana. O žalbi na rješenje o kažnjavanju odlučuje sud drugoga stupnja u roku od tri dana.

Izricanje novčane kazne najčešće se u praksi određuje u okviru postupka prokazne izjave i prokaznog popisa imovine prema čl. 16a OZ kojim se određuje da ako se se stvari radi čije se predaje ili isporuke ovrha vodi nisu uspjele pronaći kod ovršenika, ovršenik mora, na prijedlog ovrhovoditelja, dati pred sudom izjavu o tome gdje se one nalaze, odnosno da ih nema ili da ne zna gdje se nalaze (prokazna izjava).

Ako je ovrha radi naplate novčane tražbine ostala bez uspjeha zato što se kod ovršenika nisu našle stvari na kojima bi se mogla provesti ovrha, ili zato što su nađene samo takve stvari koje očito nisu dovoljne za namirenje s obzirom na njihovu neznatnu vrijednost, ili stvari koje su već opterećene založnim pravima trećih, ili stvari koje druge osobe traže za sebe, ovršenik mora, na prijedlog ovrhovoditelja, podnijeti sudu popis svoje imovine (prokazni popis imovine). Taj je popis ovršenik dužan sastaviti i podnijeti sudu u roku koji mu je sud odredio rješenjem iz stavka 7. ovoga članka u dva primjerka s odgovarajućim prilozima.

U popisu ovršenik mora naznačiti:

1. gdje se nalaze pojedine stvari koje čine njegovu imovinu,

2. gdje se nalaze i kome pripadaju tuđe stvari na kojima on ima određena imovinska prava,

3. prema kome ima kakvu novčanu ili koju drugu tražbinu,

4. koja druga prava čine njegovu imovinu,

5. ima li na računima i kod koga novčana sredstva,

6. prima li i od koga plaću ili mirovinu, odnosno ima li koje druge stalne ili povremene prihode,

7. ima li kakvu drugu imovinu.

U popisu iz stavka 2. ovoga članka ovršenik mora navesti podatke o pravnoj i činjeničnoj osnovi svojih prava u odnosu na svaki dio imovine iz stavka 3. ovoga članka te o dokazima, osobito ispravama, kojima se ona mogu potkrijepiti. Ako to bude potrebno, sud može zatražiti od ovršenika da dade i druge podatke na temelju kojih bi se imovina mogla pronaći. U izjavama koje će potpisati pred sudom, ovršenik će potvrditi da su podaci koje je dao točni i potpuni i da ništa od svoje imovine nije zatajio.

O prijedlogu za davanje prokazne izjave i prokaznoga popisa imovine sud odlučuje rješenjem kojim će ovršeniku zaprijetiti novčanom kaznom ako ne postupi u skladu s nalogom suda (članak 16).

Prokazna se izjava daje javno na ročištu pred sudom a ročište pred sudom održat će se i radi rasprave i potvrđivanja prokaznoga popisa imovine na koje se ročište pozivaju ovršenik i ovrhovoditelj, a oglas o ročištu objavljuje se i na oglasnoj ploči suda.

Ako ovršenik ne dođe na ročišta bez osobito opravdanoga razloga ili ako odbije dati prokaznu izjavu ili prokazni popis imovine, sud će mu izreći novčanu kaznu i zaprijetiti mu novim novčanim kaznama koje će izricati sve dok se ovršenik ne pokori prema čl. 16 OZ te se te odredbe na odgovarajući se način primjenjuju i prema odgovornim osobama u ovršeniku pravnoj osobi.

Uz navedene odredbe čl. 16 i 16a OZ u ovršnom zakonu izricanje novčane kazne određeno je i odredbama:

Čl. 44. stavak 3. OZ - Ometanje sudskog ovršitelja u radu- kojom je određeno da sud može prema osobi koja ometa provedbu ovrhe odrediti mjere propisane odredbom članka 16. OZ-a,

Čl. 84. stavak 4. OZ - Razgledanje nekretnine - prema kojoj sud može prema ovršeniku ili drugim osobama koje sprječavaju ili ometaju razgledavanje nekretnine

odrediti mjere propisane odredbom članka 16. OZ-a

Čl. 85. stavak 2. OZ – Osiguranje nekretnine- prema kojoj sud može osobama koje sprječavaju ili ometaju nesmetanu provedbu ovrhe odrediti mjere propisane

odredbom članka 16. OZ-a

Čl. 196. OZ - Pljenidba dionice- prema kojoj odredbi je sud je dužan, na prijedlog ovrhovoditelja, i ako smatra potrebnim, dioničkom društvu i članovima njegove uprave zaprijetiti novčanom kaznom ili kaznom zatvora ako ne postupe u skladu s odredbama stavka 2. i 3. tog članka (stavak 5.), te

- protiv dioničkog društva, članova uprave i drugih odgovornih osoba koje sprječavaju ili

ometaju rad sudskog ovršitelja mogu se izreći kaznene mjere propisane OZ-om (stavak 8.),

Čl. 226. stavak 3. OZ - Ovrha radi ispražnjenja i predaje nekretnine- prema kojoj je sud dužan, ako je to potrebno, protiv osoba koje ometaju provedbu ovrhe izreći novčane kazne ili odrediti pritvor iz članka 16. OZ-a

Čl. 232. OZ - Ovrha radi ostvarenja obveze na radnju koju može obaviti samo

Ovršenik- prema kojoj je sud dužan rješenjem o ovrsi istovremeno zaprijetiti ovršeniku da će protiv njega izreći određenu novčanu kaznu u skladu s odredbama članka 16. OZ-a ako u roku koji mu je određen ne ispuni obvezu te, je sud je dužan, na prijedlog ovrhovoditelja, ako ovršenik u roku koji mu je određen neispuni obvezu, rješenjem ovršeniku izreći novčanu kaznu kojom mu je zaprijetio, a ovršeniku odrediti novi rok za ispunjenje obveze i zaprijetiti novom novčanom kaznom u većem iznosu nego što je bila ona kojom mu je prije zaprijetio .

Čl. 233. OZ - Ovrha radi ostvarenja obveze na trpljenje i nečinjenje- prema kojoj je

sud je dužan, ako je na temelju ovršne isprave ovršenik dužan trpjeti poduzimanje neke

radnje ili se sudržavati od njezina poduzimanja, i na prijedlog ovrhovoditelja koji tvrdi da se

ovršenik ponaša protivno svojoj obvezi, rješenjem naložiti ovršeniku da se ponaša u skladu sa svojom obvezom i zaprijetiti mu novčanom kaznom ili kaznom zatvora u skladu s odredbama članka 16. OZ-a ako se nastavi tako ponašati (stavak 1.),a sud je dužan, na prijedlog ovrhovoditelja i pošto utvrdi da se ovršenik i nakon donošenja rješenja ponašao protivno svojoj obvezi, ovršeniku izreći novčanu kaznu ili kaznu zatvora kojom mu je zaprijetio i istovremeno mu zaprijetiti novom novčanom kaznom ili kaznom zatvora

Ovrhovoditelj je dužan podnijeti prijedlog da se ovršeniku izrekne novčana kazna ili

kazna zatvora zato što se i nakon naloga suda ponašao protivno svojoj obvezi, u roku od 15

dana od saznanja za takvo ponašanje, a najkasnije u roku od jedne godine od povrede obveze. Sud je dužan, na prijedlog ovrhovoditelja, izricati ovršeniku novčane kazne ili kazne

zatvora i prijetiti mu novim takvim kaznama sve dok se ovršenik ne prestane ponašati protivno svojoj obvezi, s time da ukupno trajanje kazni zatvora kojima se zamjenjuju izrečene novčane kazne u povodu iste ovršne isprave, odnosno ukupni zbroj kazni zatvora koje mogu biti izrečene, ne mogu prijeći šest mjeseci.

Prijedlog za izricanje pojedine novčane kazne ili kazne zatvora ovrhovoditelj može

povući sve do pravomoćnosti odluke o izricanju tih kazni. Novčanu kaznu i kaznu zatvora sud izvršava po službenoj dužnosti, nakon pravomoćnosti rješenja kojim su izrečene.

Čl. 235. stavak 1. OZ - Ponovno smetanje posjeda- prema kojoj je sud dužan, na prijedlog ovrhovoditelja, ako je na osnovi ovršne isprave, donesene u postupku zbog

smetanja posjeda, ovrha provedena, ili je ovršenik dobrovoljno ispunio obvezu, pa poslije toga ponovno učini smetanje posjeda, koje se u biti ne razlikuje od prijašnjega, na temelju iste ovršneisprave, ako je njome zabranjeno takvo buduće ponašanje, donijeti novo rješenje o ovrsi radi uspostave prijašnjega stanja, ako je to potrebno, i zaprijetiti ovršeniku izricanjem novčane kazne ako ponovno počini smetanje posjeda, i u tom slučaju se na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 233. OZ-a

Čl. 239 OZ - Način provedbe ovrhe radi vraćanja zaposlenika na rad, odnosno u

Službu - kojim se određuje da na temelju ovršne isprave kojom je ovršeniku naloženo da ovrhovoditelja vrati na rad odnosno u službu ovrha se provodi izricanjem novčanih kazni prema odredbama članka 16. stavka 2., 3., 4., 11., 12. i 16. OZ-a.

Novčane kazne izriču se prema odredbama OZ-a o ovrsi radi ostvarenja radnje koju

može obaviti samo ovršenik (stavak 2.).

Stečajni zakon

Odredbe o novčanoj kazni u okviru stečajnog postupka sadržane su u slijedećim odredbama:

Čl. 26 st. 2 SZ - Nadzor nad stečajnim upraviteljem - prema kojoj ako stečajni upravitelj ne postupi po nalogu stečajnoga vijeća za poduzimanje neke od radnji iz članka 25. Stečajnog zakona, stečajno vijeće ga može novčano kazniti, a Iznos pojedine novčane kazne ne može biti veći od 10.000,00 kuna

Čl. 27 st. 7 SZ -Razrješenje stečajnog upravitelja – prema kojem stečajni sudac može u rješenju o razrješenju stečajnog upravitelja , zaprijetiti mu novčanom kaznom iz čl. 26 SZ.

Čl. 44 st 5 SZ – Mjere osiguranja - prema kojem stečajni sudac može izreći novčanu kaznu do 50.000,00 Kn osobama iz čl. 43 st. 1 SZ ( osobe koje vode poslove dužnika, članovi nadzornog odbora, zaposlenici i dr. ) vezano uz njihovu dužnost davanja podataka tijekom prethodnog postupka.

Čl. 107 st. 5 i 6 - Dovođenje, zatvor i novčana kazna- prema kojem stečajni sudac može dužniku uvjetovati ispunjavanje njegovih dužnosti izricanjem novčane kazne koja pojedinačno ne može biti veća od 10.000,00 Kn , te za slučaj neispunjena dužnosti izreći novčanu kaznu do 50.00, 00 Kn.

U odnosu na izvršenje izrečenih novčanih kazni Stečajni zakon prema čl. 336 određuje da se novčane kazne izrečene prema odredbama tog zakona koje se neće moći prisilno naplatiti, zamijenit će se kaznom zatvora uz odgovarajuću primjenu odredaba kaznenoga prava.

 


1.Čl. 2 Zakon o izvršnom postupku
„Postupak izvršenja i postupak osiguranja pokreću se na prijedlog vjerovnika. Ti se postupci pokreću i po službenoj dužnosti . Društveno politička zajednica, društveni pravobranilac samoupravljanja, statutom ovlaštena sindikalna organizacija i drugi organi koji su ovlašteni da pokreću postupak pred sudom udruženog rada ili drugim samoupravnim sudom ovlašteni su i da pokreću postupak izvršenja i osiguranja ako je to potrebno radi zaštite društvenog vlasništva i prava samoupravljanja, a odluka dotičnog suda je podobna za izvršenje po odredbama ovog zakona. Osobe iz st,. 2 i 3 ovog člana imaju u postupku izvršenja i osiguranja položaj vjerovnika a osoba prema kojoj je postupak pokrenut-položaj dužnika, ako zakonom nije drugačije određeno.

Kontakt

Ulaz Petrinjska 8
HR-10000 Zagreb

Službena adresa Amruševa 2/II.
HR-10000 Zagreb

tel: 01/4897-222
fax: 01/4920-871

Registar Suda
tel: 01/4863-444

Glasnogovornik suda

mr. sc. Maja Josipović

Službenik za informiranje

Tihana Božićević
Ana Vuković

Kućni red

Radno vrijeme:

Radnim danom od 7,30 do 15,30 sati.

Sud ne radi vikendom i blagdanom.

Sudski registar
Primanje stranaka od 8.00 do 12.00 sati
Telefonski upiti od 13.00 do 14.00 sati

Ovršna, stečajna i parnična pisarnica
Primanje stranaka od 8.00 do 15.00 sati
Telefonski upiti od 13.00 do 14.00 sati

Prijemna pisarnica
Primanje stranaka od 8.00 do 15.30 sati

Trgovački sud u Zagrebu Stalna služba u Karlovcu

Trg hrvatskih branitelja 1/III
47000 Karlovac

tel. 047 606-149
fax. 047 415-303

Registarski odjel
Telefonski upiti od 13.00 do 14.00 sati

tel. 047 606-154
fax. 047 415-148

Uredovno vrijeme Ovršnog odjela

  • Uredovno vrijeme ovršne pisarnice je svakim radnim danom od 8,00 do 15,00 sati.
  • Ovršni sudac i sudski savjetnik prima stranke ponedjeljkom od 9,00 do 11,30 sati