Institut prokaznog popisa imovine u ovršnom i stečajnom postupku

Sukladno prijelaznoj odredbi sadržanoj u članku 33. ZIDOZ iz 1999. institut prokaznog popisa imovine primjenjuje se u postupcima koji su pokrenuti prije stupanja na snagu ZIDOZ iz 1999. ( 3. travnja 1999.) u kojima nije donesena prvostupanjska odluka, kao i u postupcima pokrenutima prije stupanja na snagu ZIDOZ iz 1999. u kojima je prvostupanjsko rješenje kojim se dovršava postupak pred prvostupanjskim sudom ukinuto nakon stupanja na snagu ZIDOZ iz 1999.

Smisao unošenja instituta prokaznog popisa imovine u OZ je omogućavanje ovrhovoditelju da dođe do podataka o imovini ovršenika do koje ne bi mogao doći bez posredovanja suda ili bi do istih došao sa znatnim teškoćama.

Ovaj institut nije svojstven samo ovršnom postupku. Institut prokaznog popisa imovine unesen je i u Stečajni zakon⁴ , također Novelom iz 1999⁵ , što ne treba čuditi jer je stečajni postupak, zapravo postupak generalne ovrhe koji se provodi s ciljem namirenja svih dužnikovih vjerovnika.

U nastavku teksta pokušat će se ukratko prikazati primjena ovog instituta u ovršnom i stečajnom postupku, s naglaskom na primjenu instituta u ovršnom postupku uz primjere iz sudske prakse.

¹ Ovršni zakon («Narodne novine» broj 57/96, 29/99, 42/00-Ustavni sud, 173/03, 194/03-ispravak, 151/04 i 88/05, u daljnjem tekstu: OZ)
² Zakon o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona (« Narodne novine» broj 29/99, u daljnjem tekstu: ZIDOZ 99)
³ Zakon o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona (« Narodne novine» broj 88/05, u daljnjem tekstu: ZIDOZ 05)
⁴ Stečajni zakon («Narodne novine» broj 44/96, 161/98, 29/99, 129/00, 123/03, 197/03-Uredba, 187/04-Uredba i 82/06, u daljnjem tekstu: SZ)
⁵ Zakon o izmjenama i dopunama Stečajnog zakona («Narodne novine» broj 29/99)