Stručni članci

Ovrha na pokretnini radi naplate novčane tražbine jedan je od instituta ovršnog prava koji daje mogućnost vjerovniku – ovrhovoditelju, namiriti tražbinu od dužnika – ovršenika ,u postupku prisilne naplate tražbine.

Pokretnine su jedan od predmeta ovrhe radi ostvarivanja tražbine vjerovnika ovrhovoditelja i u sudskom postupku su kao predmet ovrhe manje zastupljene u ovršnim prijedlozima od ovrhe na računu dužnika. Međutim, radi čestih i trajnijih blokada računa dužnika i njihove nelikvidnosti, zamjećuje se porast broja prijedloga za ovrhu na pokretnini kao predmetu ovrhe u slučajevima nastavka ovrhe temeljem članaka 5. ZIDOZ. Tome je i razlog što u današnje vrijeme, najveća vrijednost koju posjeduje dužnik, pored nekretnine i motorno vozilo. Motorno vozilo, stoga, u ovršnom postupku može biti predmetom ovrhe ili predmetom tražbine ovrhovoditelja ( predaja motornog vozila određena ovršnom ispravom).

Autor u radu obrađuje vrste dionica, te pojam poslovnih udjela, registre odnosno knjige u kojima se vode dionice i poslovni udjeli, te načine na koje se provodi ovrha na dionicama i poslovnim udjelima prema Ovršnom zakonu i Zakonu o tržištu vrijednosnih papira.

Institut prokaznog popisa imovine ovršenika unesen je kao novina u Ovršni zakon¹ Novelom OZ-a iz 1999² , time da je doživio izmjenu odnosno proširenje primjene Novelom OZ-a iz 2005.³

Obrtnici u RH čine značajan dio malog ili srednjeg poduzetništva, uz zanemariv broj obrtnika čiji je obujam poslovanja takav da su se registrirali kao trgovci pojedinci u sudskom registru Trgovačkog suda.

U našem pravnom sistemu kao da vlada utrka između autora Ovršnog i Stečajnog zakona, utrka u kojoj je pobjednik onaj zakon koji u što kraće vrijeme pretrpi više izmjena. Ovo iz razloga što su oba zakona bitno promijenjena počev od svog donošenja 1996. godine (Ovršni zakon u NN 57/96 a Stečajni zakon u NN 44/96),a izmjene su bile takve naravi da njihova primjena nije jednostavna niti onima koji sa tim zakonima svakodnevno rade.

Pri tome je, za sada, Stečajni zakon u maloj prednosti – on je pretrpio tri velike izmjene objavljene u NN 29/99, 129/00 te 123/03, isto kao i dvije manje (ali ne manje bitne) promjene u NN 197/03 te NN 187/04. Naime, Vlada RH svojom je uredbom objavljenom u NN 197/03 promijenila Zakon o izmjenama i dopunama SZ objavljen u NN 123/03 dijelu koji je regulirao retroaktivnu primjenu tog zakona u cijelosti. Obzirom da Uredba Vlade RH ima ograničeni rok trajanja (godinu dana) nova Vlada je novom uredbom potvrdila raniju uredbu. Odlukom Ustavnog suda RH objavljenom u NN 42/00 brisana je kao neustavna odredba čl. 16. st. 9. OZ-a pa se i to treba smatrati promjenom.

Teoretski gledano, sve je jasno – od 28. siječnja 2006. godine javni bilježnici preuzimaju izdavanje rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave i, na taj način, isto tako teoretski, olakšavaju rad suda. Cilj je svakako zadan no da bi on bio ostvaren potrebno je suradnju između suda i javnih bilježnika podići na jednu drugačiju razinu, barem u dijelu koji se tiče ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. Kako bi sudovi mogli ispuniti svoju novu funkciju u skladu sa odredbama Ovršnog zakona, rješenja o ovrsi koja izdaju javni bilježnici kao i dalji postupak po tim rješenjima moraju biti besprijekorni. Doista nema potrebe da javni bilježnici ponavljaju pogreške koje su se događale sudovima i sucima te zbog toga treba ukazati na neke elemente koji su bitni za postupanje po prijedlozima za donošenje rješenja na temelju vjerodostojne isprave.

Da li Vam se ikada dogodilo da, negdje oko pet sati ujutro, otvorite oči u panici i pomislite: „Sto mu gromova, nisam valjda…“ Onda slijedi jurnjava u ured, pregledavanje spisa i očaj – napravljena je pogreška, dogodilo se ono što se nije smjelo dogoditi. Do osam ujutro već ste bijesni na prisjednika, službenika, susjedovog psa i mačku, ukratko na sve one koji su na bilo koji način povezani sa Vama i pitate se kog vam je vraga sve to trebalo, i taj posao i sve što se događa. I onda primijetite kako nikome (naravno, osim već spomenutim prisjednicima, službenicima…) nije jasno da se dogodilo nešto strašno, nešto od čega se zemlja trese i što ostavlja trajne posljedice na sve ljude ovog svijeta pa konačno sjednete i razmislite što se, u stvari dogodilo te, naravno, kako dalje.

Instituti novčanih kazni kao i njihovo izvršenje po službenoj dužnosti u okviru Ovršnog zakona nisu definirani u posebnom članku ili glavi tog zakona, iako je novčana kazna i njeno izvršenje po službenoj dužnosti stalni institut Ovršnog zakona, ranije Zakona o izvršnom postupku .

Prošlo je više od pola godine od 28.1. 2006., odnosno od dana stupanja na snagu čl. 102 zakona o izmjenama i dopunama ovršnog zakona od ( nn 88/05. ), kojima je određeno sudjelovanje javnih bilježnika u ovrsi kao novog tijela postupka.

Ovršni zakon ne daje definiciju pojma dostave, no taj bi se institut u ovršnom postupku mogao definirati kao zakonom određen sustav radnji koje poduzimaju tijela ovršnog postupka, sudovi i javni bilježnici, radi predaje pismena adresatima.